Hrvatski mirovinski sustav na tri stupa ove je godine postao punoljetan. A nakon što godinama u smislu institucionalne infrastrukture de facto nije bilo novih igrača to će se uskoro promijeniti, i to u segmentu isplata mirovina na temelju kapitaliziranih uplata doprinosa iz privatnih mirovinskih fondova. U završnoj je fazi, naime, projekt osnivanja novog mirovinskog osiguravajućeg društva, čime će Raiffeisen MOD prestati biti jedina institucija ovlaštena za isplate mirovina članova fondova drugog stupa po njihovu odlasku u mirovinu. Za konkurenciju se pobrinula država, odnosno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

Strah od uvođenja eura

Marić otkrio dobru vijest za građane s kreditima u kunama

HZMO je u travnju Hanfi podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva, HR MOD-a.

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava taj je put trasiralo još prije godinu dana, odlukom Upravnog vijeća HZMO-a kojom je određeno i da se u tu svrhu 50 milijuna kuna iz dobiti Hrvatskog mirovinskog investicijskog društva (HMID-a) iskoristi za uplatu temeljnog kapitala MOD-a i prvih godinu dana rada tzv. preddruštva.

U resornom ministarstvu na čelu s Josipom Aladrovićem potvrdili su nam da će HR MOD s radom započeti nakon što Hanfa izda rješenje o odobrenju za rad i što se upiše u Sudski registar. Budući da je postupak u tijeku, u Hanfi ne žele istrčavati s rokovima izdavanja licencije.

Najgori scenarij

Mogli bi se suočiti s još smrtonosnijim drugim valom: Govori se o čak 120.000 mrtvih

U toj regulatornoj agenciji predvođenoj Antom Žigmanom motive osnivanja “državnog” MOD-a vide ponajprije u “prednosti istovremenog upravljanja isplatama mirovinskih sredstava iz II. i III. stupa, kao i u disperziji rizika isplate sredstava s dosadašnjeg sustava sa samo jednim MOD-om na dva”. I u Raiffeisen MOD-u slažu se da je s aspekta (podjele) rizika to poželjno. Pritom se aludira na drugi mirovinski stup koji je zbog obveznosti, a onda i veličine financijske imovine, i u pogledu zakonskih pravila i garancija za MOD-ove daleko zahtjevniji nego što je to slučaj kod dobrovoljnih fondova. To je, uostalom, razlog zašto su osnivači društava za upravljanje fondovima III. stupa prepoznali interes da u tom dijelu iskoriste zakonsku mogućnost da ugovorno, prema predviđenim modelima, preuzmu i isplate te mirovinske štednje do sto tisuća kuna.

Sama ideja osnivanja državnog MOD-a, međutim, u poslovnoj zajednici nailazi na podijeljena mišljenja. Ona u prvom redu odražavaju pitanje (ne)povjerenja u državu u pogledu upravljanja i (političkog) kadroviranja.

Tako se dijelu tržišnih aktera ulazak države na teren isplata mirovina na temelju indvidualne kapitalizirane štednje u privatnim fondovima a priori ne sviđa. Iako po mnogočemu nije baš usporedivo, pomalo ih asocira i na nedavno lansiranu zamisao da država pokrene domaći booking portal, koji bi valjda trebao biti jeftiniji i parirati globalno etabliranim platformama.

tolerancija

HZJZ objavio: Ovo su građani koji ne moraju nositi masku

Iz vizure skeptika državni MOD se svodi ili na parafiskalne ili na tržišne motive, pri čemu indikativnim smatraju to što tržišni igrači očito “nisu ludi za tim biznisom”. Jedno od objašnjenja za manjak interesa je, doduše, i u tome što jedini postojeći MOD ima samo oko dvije tisuće korisnika mirovina i što će masovniji odlasci članova OMF-ova u mirovine uslijediti tek za oko sedam godina (oni koji su na početku mirovinske reforme imali do 40 godina). Ako se tek za sedam-osam godina očekuje profitabilnost projekta, zašto bi država osnivala MOD već danas, to prije što iz dobrovoljnih fondova ne može očekivati puno posla, kažu kritičari tog državnog projekta. Štoviše, oni smatraju da bi država njime mogla destimulirati pojavu konkurencije pa da, kako kaže jedan od njih, “nakon 20 godina igranja drugog stupa dobijemo zapravo vraćanje u prvi stup”.

Nasuprot tome, nekadašnji prvi čovjek Hanfe Ante Samodol mišljenja je da se država u pojedine sastavnice mirovinskog sustava, pa i cijeli njegov koncept, trebala umiješati i prije i dublje. Tako načelno podržava i osnivanje državnog HR MOD-a, kao i omogućavanje osiguravajućim društvima da se bave tim poslom. No, on zagovara znatno šire koncepcijske promjene, sve do propitivanja statusa Regosa. “Dovoljno je reći da su samo Hrvatska i Bugarska do danas ostavile praktično netaknutu suštinu drugog stupa u odnosu na rješenja Svjetske banke još iz vremena uvođenja mirovinske reforme”, kaže Samodol, inače poznat po sporadičnom problematiziranju rezultata mirovinske reforme, s naglaskom na tranzicijski trošak. Svoje viđenje reformskih zahvata ponudio je bio i u studiji napravljenoj 2011., nedugo prije nego što je napustio Hanfu.

Uz podršku osnivanju državnog MOD-a, međutim, dodaje i napomenu: “Ako njime neće upravljati jazavci”.

Kako bilo, u resoru ministra Aladrovića ističu kako je HZMO “ključna institucija nacionalnog mirovinskog sustava, a s obzirom na svoju djelatnost i iskustvo u provedbi prava iz mirovinskog osiguranja odlučila se proširiti svoje aktivnosti osnivanjem MOD-a kako bi budućim umirovljenicima ponudila uslugu upravljanja individualnom kapitaliziranom štednjom iz II. I III. stupa”.

Dodaju usto kako Zavod u vlasništvu ima i HMID, odnosno višegodišnje iskustvo upravljanja portfeljima (Kapitalni fond). Doduše, prema načinu upravljanja Kapitalnim fondom istodobno su mnogi odavno prilično kritični.

Budući umirovljenici u svakom slučaju će imati mogućnost odabira kome će povjeriti svoju štednju iz drugog i trećeg stupa. U MRMS-u računaju da stvari neće ostati na dva MOD-a i da će s vremenom tržište postati konkurentije. To je, kažu, bila i jedna od intencija preklanjske mirovinske reforme s primjenom od 2019. Podsjećaju da je tom prilikom, među ostalim, “proširen krug subjekata koji mogu vršiti isplate mirovina iz dobrovoljnog mirovinskog osiguranja i na društva za životno osiguranje te se omogućilo HZMO-u osnivanje MOD-a”. Pored toga, ističu da je s ciljem sprječavanja pada mirovina i zaštite njihove realne vrijednosti izmijenjena je i formula za usklađivanje mirovina II. stupa napuštanjem tzv. švicarske formule, a omogućena je i djelomična jednokratna isplata iznosa od 15% sredstava ušteđenih u drugom stupu. U nabrajanju brojnih uvedenih promjena navode i da je “radi ostvarivanja povoljnije mirovine i otklanjanja generacijske nejednakosti u postupku ostvarivanja prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu osiguranicima omogućen izbor između mirovine isključivo iz prvog stupa ili iz I. i II. zajedno”. Konačno, podsjećaju i da je proširena isplata dodatka i na korisnike koji su se opredijelili za isplatu mirovine iz I. i II. stupa, a do svibnja ove godine rezultat toga je da je to izabralo oko 42% osiguranika.

U Hanfi, kao i u MRMS-u, vjeruju da će s porastom broja osiguranika iz II. stupa koji će u narednim godinama steći uvjete za mirovinu porasti i interes za osnivanje novih MOD-ova. Kritičari ulaska države na teren isplata mirovina na temelju kapitalizirane štednje očito misle da će državni MOD više obeshrabriti razvoj konkurencije. Hoće li rezultat biti jača tržišna utakmica ili će se u krilo državi vratiti i dobar dio mirovinske štednje iz II. stupa, pokazat će vrijeme.