Europska komisija prihvatila je Plan restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza (HŽPP) nakon dvije godine razmatranja i popravljanja dokumenta. U praksi, postupak restrukturiranja Putničkog prijevoza otpočet je još prije pet godina, kada je nekadašnji Holding ukinut, a dio njegovih radnika, kao i radnika nekadašnje Vuče vlakova pripojen Putničkom prijevozu.
Kako piše Novi list, koncem 2014. godine Plan restrukturiranja HŽPP-a počeo se usuglašavati s Europskom komisijom, a nedavno je i konačno usvojen. Prema našim informacijama, jedna od mjera restrukturiranja koja bi trebala dovesti do povećanja efikasnosti i daljnjeg smanjenja troškova poslovanja je i nastavak reduciranja putničkih linija. I u proteklim godinama je HŽPP neke nerentabilne putničke linije ukinuo ili reducirao, što je izazvalo bunt lokalnog stanovništva, a nove redukcije mogle bi uslijediti već za koji mjesec s promjenama u ljetnom voznom redu.
Kada bi se HŽPP vodio čistom tržišnom logikom, onda bi na domaćim prugama prometovalo svega petnaestak vlakova. Naime, svega oko dva posto vlakova pokriva svoje troškove prihodima od prijevoza putnika, a preostali su nerentabilni. Naravno, domaći željeznički putnički prijevoznik ne može se rukovoditi čisto tržišnim interesom jer bi u tom slučaju bio zanemaren javni interes, odnosno dostupnost prijevoza.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.“Naime, svega oko dva posto vlakova pokriva svoje troškove prihodima od prijevoza putnika, a preostali su nerentabilni.”
Ova izjava zapravo daje najveći dokaz poslovno-menadžerske nesposobnosti uprave koja vodi HŽ. Naime, kada se usporedi cijena usluge sa kvalitetom, dostupnošću i pouzdanosti te usluge dolazimo do zaključka da je ona 5 ako ne i deset puta veća od nečega realnog. To je razlog što ljudima korištenje te usluge nije ni privlačno te ju zbog toga ne koriste, a samim time nije ni rentabilna. Uzmite samo za primjer bilo koje relacije unutar zagrebačkog područja, mjesečne karte za tu relaciju i onda usporedbu te cijene sa cijenom, recimo, mjesečnog pokaza ZET-a na istoj dionici te što se nudi (broj stanica/područja koje je obuhvaćeno, broj linija/voznih termina, kašnjenja….) i lako će se doći do zaključka koliko zapravo takva usluga vrijedi odnosno koliko ju HŽ precjenjuje. Ako tu logiku primijenimo i na ostatak HŽ usluge (npr. dionica Zagreb-Rijeka cijena/trajanje putovanja u odnosu na recimo autobusni prijevoz) ispada da se nikome ne isplati voziti vlakom po RH, a to je isključivo krimen uprave HŽ-a.
Uključite se u raspravu