Hrvatska je doživjela jednu od najvećih revizija prognoze gospodarskog rasta na dolje među europskim zemljama; očekuje se pad BDP-a od 0,5 posto u 2015.; zbog razduživanja privatnog sektora, neuspjelih eksperimenta u ekonomskim politikama, ponajprije poreznoj, kao i regulaciji određenih sektora, primjerice financijskog – najavio je Hrvoje Stojić, direktor ekonomskih istraživanja Hypo banke, još jednu godinu odgode oporavka hrvatskog gospodarstva.

Dug je, kaže, jedan od glavnih ograničavajućih faktora ekonomskog rasta i njegovim bi „peglanjem“ Hrvatska trebala potaknuti oporavak. Ništa nije napravljeno ni po pitanju fiskalne prilagodbe. Stečajne nagodbe pak mogu kreirati novi nepovoljni val zbivanja.

Pitanje za milijun dolara je koliko će ih uspjeti, a udio tvrtki koje ih prolaze u BDP-u je čak 18 posto – upozorio je amalitičar na predstavljanju 16. Hypo makroekonomskih prognoza.

S obzirom da bi se utjecaj ruske krize mogao kompenzirati izvozom na neka druga tržišta, jer izloženost Hrvatske ruskom gospodarstvu nije velika, najveći je rizik da njemačko gospodarstvo koje dosta trguje s Rusijom i generira negativan efekt na ostala europska tržišta. Oporavak bi nam trebao doći tek u 2016. s rastom od 0,6 posto.

Pozitivni – izvoz i turizam

No, iako imamo nisku zaposlenost i dva kvartala negativnu inflaciju, zbog čega su proizvođačima smanjeni prihodi, a spor oporavak eurozone smanjuje potražnju za hrvatskim robama i uslugama, pozitivna kretanja dolaze od rasta izvoza koji u prvih sedam mjeseci iznosi 12 posto.

Izvoz je u posljednje vrijeme čak veći od prosjeka istočne Europe, zahvaljujući malim i srednjim poduzećima, jer velike firme ne mogu ostvariti takav rast. I prihode od  turizma vidimo na istoj razini kao lani – iznosi Stojić.

Poručuje da bi očekivanja oporavka investicija trebalo smanjiti, posebno jer nam je konkurentnost izvoza najgora u regiji, a uvjetovana je tečajem.

Bankarski sektor i dalje odlikuje razdužuje, a analitičar očekuje da će hrvatske podružnice europskih banaka dobro proći provjeru razine imovine i u budućnosti se više baviti restrukturiranjem loših plasmana čija nam je pokrivenost lošija od prosjeka istočne Europe.

Po izdacima za kamate Hrvatska je najbrže rastuća ekonomija – našalio se Stojić napomenuvši da će održivost javnog duga ovisiti stopi rasta gospodarstva.

Među mjerama koje bi mogle pomoći je i privatizacija državne imovine i smanjenje porezne presije na biznis, kroz niže naknade za zdravstveno osiguranje i naknade za upravljanje s dobiti.

I Njemačka podbacila

Stefan Schneider, glavni ekonomist Deutsche Banke, pojasnio je zašto njemačko gospodarstvo, u koje se svi uzdaju kao u lokomotivu oporavka cijele Europe, nije postiglo željene ciljeve:

Zbog ovisnosti o robnoj razmjeni s Rusijom njemački izvoz pati, pao je 20 posto, a time se i prognoza njemačkog rasta BDP-a nedavno smanjila sa 1,8 na 1,5 posto u 2014. – ističe Schneider te napominje da je u Njemačkoj još negativan rast kredita, a niska je i domaća potražnja.

Premda je stopa nezaposlenosti niska,  njemačka srednja i mala poduzeća manje izvoze jer se druge zemlje sporo oporavljaju, unatoče snažnom tržištu rada.

Još je u podsvijesti sjećanje na hiperinflaciju iz prošlosti, Nijemci ulažu u imovinu s fiksnom kamatom – kaže ekonomist.

Globalnoj ekonomiji ide bolje, nego europskoj. Dogodine će rasti 3,9 posto, a u 2016. vraća se rastu od četiri posto. Američko je gospodarstvo zdravije, optimizam i očekivanja rastu.

Kućanstva se oporavljaju, iako su još ispod razine prije krize. Amerikanci se opet osjećaju bogatije i troše više. Tržište rada također im se oporavilo.

Inflacija pada u Europi, ali i u SAD-u, i to je međunarodni trend, a dvije trećine pada inflacije dolazi od nižih cijena energije i hrane.