Prije točno pet godina, u lipnju 2010., osnovana je Udruga Hvarski vinari, sa svrhom promoviranja tog otoka kao vinske destinacije. U kratkom roku udruga je s projektom Hvar – otok vina okupila desetak najvažnijih lokalnih vinara koji sada nastupaju zajedno. Udruzi je važan izravan dodir s kupcima, pa tako ljeti, u suradnji s turističkim zajednicama, organiziraju razna događanja na otočkim trgovima, poput degustacija hvarskih vina. “Hvar nazivamo Otokom vina zbog njegove duge povijesti u vinarstvu i vrhunskih vina. Dinamični krajobraz otoka čini ga zanimljivim oku, ali i u vinogradarskom smislu. Strme padine na južnoj strani Hvara protežu se od Zavale, preko Medvid Bada, Ivan Dolca do Sv. Nedjelje, na kojima se uzgaja plavac mali, a u manjoj mjeri i druge sorte poput pošipa. Ovi položaji okupani su suncem i morskim zrakom, najznačajniji su dijelovi hvarskog vinogorja, s kojih se dobivaju najbolja vina. S druge strane otoka, krajobraz je bitno drugačiji, planinski hrbat lomi se u brežuljke na kojima raste plavac mali, darnekuša, bogdanuša… Brežuljci se spuštaju prema Starogradskom polju, gdje se pretežito uzgajaju bijele sorte, kuč, bogdanuša, maraština, prč”, kaže Ivana Krstulović Carić, predsjednica udruge. U Starogradskom polju, zaštićenom od strane UNESCO-a, vinova loza, maslina, i druge mediteranske kulture uzgajaju se u kontinuitetu već više od 24 stoljeća. Na tom se prostoru najsačuvanijeg grčkog katastra na Mediteranu prožimaju svi slojevi vremena ljudskog djelovanja zapisani u kamenu, od ilirskih tumula, grčkih hramova, rimskih villa rustica, do težačkih trima. Točno vrijeme sadnje prvih hvarskih vinograda nije poznato, ali je zasigurno da je proizvodnja vina bila značajan dio ekonomije kolonije Pharos. Amfore s pečatom Pharosa nađene su na ilirskom kopnu, što pokazuje da se u to doba odvija trgovina među Grcima i Ilirima, a koji su između ostalih alkoholnih napitaka, poput medovine, i piva pili i vino. Vino je kroz cijeli tijek vremena važno trgovačko dobro, njime se trguje kako bi se pribavile namirnice koje na otoku nedostaju, pa uz lov plave ribe predstavlja glavnu pokretačku snagu otoka. Hvarani su svoje vino prodavali u Veneciji i na Bečkome dvor. Na vinu se temeljio gospodarski rast otoka, no ono je bilo i uzrok velike propasti. Naime, dolaskom ‘američkih pošasti’- filoksere, peronospore i pepelnice- vinogradi propadaju, a otočani ostali bez izvora prihoda i iseljavaju se. Danas je na Hvaru pod vinogradima niti deset posto nekadašnjih površina. Stagnacija traje već stotinu godina, no sada bi hvarski vinari nove generacije mogli napokon dovesti do preokreta.

Zlatan otok – Plenković

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Zlatan otok osnovao je Zlatan Plenković početkom 1986. Zaštitu za vrhunsko vino dobio je 1989., a tada je krenuo i s prodajom. “Naši vinogradi su na južnim padinama Hvara i Makarskom vinogorju ispod Biokova, a vinograd u šibenskom vinogorju je u vlasništvu naše druge obiteljske tvrtke Vinoline. Od samog osnutka postizali smo uspjeh na domaćim i stranim natjecanjima i sajmovima u Zagrebu, Splitu, Ljubljani, Zurichu, Bordeauxu, pa tu su nagrade Decantera, Sabatine… U Hrvatskoj smo dvaput izabrani za vinara godine. Više od 100 nagrada, medalja i priznanja i oko 20 nagrada šampiona krasi naše prostorije“, kaže Zlatanov sin Nikola Plenković, koji je s bratom Marinom preuzeo brigu o vinariji. Njihovi su vinogradi na potezu Milna – Sv. Nedjelja – Zavala, gdje je strmina od 40 do 60 posto. Tu prevladava sorta plavac mali. Obrada vinograda je isključivo ručna i mala je rodnost -oko 0,70 kg grožđa po trsu. Na tih 10 hektara vlastitih vinograda i uz otkup grožđa s 80-tak hektara nastaju plavci vinarije Zlatan otok, hrvatska vina s najviše osvojenih nagrada. U vinogradu Zavala imaju 5,5 hektara- polovica je plavac mali, 40 posto su bijele sorte (pošip, bogdanuša, maraskina, žuti muškat) a na ostatku je 15-tak različitih sorata za istraživanje. “U Makarskom vinogorju, ispod Biokova na području Baške Vode, imamo 75 hektara s oko 650.000 trsova. Tu uzgajamo crne sorte plavac mali, crljenak (zinfandel), merlot, cabernet sauvignon, syrah te bijele sorte- pošip, žilavka, dubrovačka malvazija, chardonnay, žuti muškat. Iz naših makarskih vinograda dolazi i Pošip 2010, regionalni šampion na Decanter World Wine Awards 2012. Prerađujemo i grožđe sa 65 ha šibenskog vinogorja –  400.000 boca vina plavac mali, babić, crljenak, pošip”, kaže Plenković. Od kad Svijet u čaši dodjeljuje titulu najboljeg vinara Hrvatske, Zlatan Plenković bio je svake godine među najboljima. Nakon što je 2009. izabran za hrvatskog vinskog viteza, više ne može konkurirati za vinara godine. Zadnjih su godina njegova su vina dobila šest priznanja Decanter World Wine Awards- srebrnu medalju za Zlatan Pošip 2011, broncu za Plavac Grand Cru 2009, Zlatan Plavac Grand Cru 2008 i za Zlatan Plavac Grand Cru 2009, pohvalu za Plavac Barrique 2009, a titulu regionalnog šampiona dobio je za Zlatan Pošip 2010.

Vina Carić

“Naša obitelj se od pamtivijeka bavi vinogradarstvom, a osnivanjem tvrtke Vino-Hvar krenuli smo u proizvodnju vlastitih vina. Vinogradi su, kao i vinarija, jednako važan dio posla za nas. Obrađujemo oko 5 ha vinograda na različitim položajima vinogorja Hvar, dok manji dio grožđa otkupljujemo od kooperanata. Uzgajamo nekoliko autohtonih sorti – plavac mali, bogdanjuša, maraština, darnekuša i pošip. Svako vino ima svoju priču, od vinograda do vinarije, pa do imena”, priča vlasnik Ivo Carić, vinar i kuhar. Vina proizvodi sa nećakom Ljubomirom Makjanićem, koji se sve više posvećuje podrumu, a Ivo vinogradima. Ivo poznaje svaku svoju lozu. “Posebitosti naših vina proizlaze iz različitosti tala i mikroklimatskih uvjeta pojedinih položaja uzgoja vinove loze. Naši vinogradi u Starogradskom polju nalaze se na nekoliko lokacija između Jelse i Staroga Grada. Tu se nekadašnja parcelizacija  očuvala zahvaljujući stoljetnom trudu hvarskih težaka, koji su grčke suhozide čuvali i obnavljali. I mi svojim radom pomažemo očuvanju ovog jedinstvenog agrarnog prostora. Tu uzgajamo većinom bijele sorte poput bogdanjuše, kuča, maraštine i pošipa od kojih nastaju vina Bogdanjuša, Bijelo Carić i Cesarica, kupaža nekoliko dalmatinskih sorti- bogdanjuše, pošipa, maraštine i parča. Obitelj ima i vinogradi na bondama (stranama) oko Svirača. To su terasasti vinogradi, malih površina, ograđeni suhozidima u kojima se uzgaja sorta plavac mali. “Nekada su bili poznati po ružičastom opolu koji je činio glavninu proizvodnje sviraškega kraja. S tih položaja dolazi grožđe za naše ružičasto vino Rosé Marino, crno Jubo’v te Crno Carić. Plavac s ovog područja daje vrlo kvalitetno grožđe, ali drugačijeg terroira, od onog sa južne strane otoka”, kaže domaćin. Carići imaju i vinograde na Plažama, na južnoj strani otoka. Najveći je u Zavali, a najstrmiji pokraj mjesta Ivan Dolac. Mnoštvo sunčanih dana, veliki nagib terena, karbonatno tlo i visok postotak skeleta čine da ovi vinogradi daju najkvalitetnije grožđe, od kojeg proizvode vino Plovac Ploški i Plovac Ploški barrique. Vinogradi strmog nagiba okopavaju se ručno, ali zbog povoljne insolacije i ocjednosti tla samo u iznimnim godinama zahtijevaju više od upotrebe sumpora.

Vinar Andro Tomić

Andro Tomić rođeni je Hvaranin koji je, kaže, život posvetio vinu. Nakon 20 godina usavršavanja u struci na fakultetima, institutima i vinarijama u Francuskoj i drugdje, odlučio se vratiti na otok i proizvoditi vina. Vjerujući da Hvar može vratiti davno izgubljeni vinarski ugled, nastavlja obiteljsku tradiciju staru 150 godina. Danas legendarna vina poput “1991.” dokazala su da plavac mali može konkurirati svjetski renomiranim sortama i služila su kao putokaz renesanse hvarskog vinarstva. Na tom tragu, ‘97. Andro osniva i tvrtku Bastijana čiji su ciljevi ostali proizvodnja vina vrhunskih dosega, ali i promicanje kulture vina. “Naš se podrum je u novosagrađenoj vinariji na obiteljskom posjedu u uvali Mina u Jelsi, mjestu s dugom vinogradarsko-vinarskom tradicijom. Proizvodimo 130.000 – 150.000 boca godišnje i, uz članove naše obitelji, zapošljavamo još 10 Hvarana”, kaže Andro Tomić, Gosti se mogu prošetati proizvodnim dijelom vinarije, a degustacije se organiziraju u podrumu izgrađenom po uzoru na starorimske prostorije za blagovanje i gozbe, zato je i nazvan Triklinij. “Na Triklinij smo posebno ponosni: isklesan je u kamenu, sa svodovima od sedre i stupovima od travertina, kao što se gradilo u Dioklecijanovim podrumima. Namijenili smo ga uživanju u vinu- sebi, ali i svima koji se žele na kratko odvojiti od svijeta i doživjeti hvarsku povijest, vino i kamen u njihovoj neraskidivoj vezi”, kaže Tomić. I u staroj jezgri Jelse je u preuređenoj konobi obiteljske kuće otvorio vinoteku Studio za vino. Uz galeriju vina i predmeta koji svjedoče o godinama obiteljskog vinarstva i enofilije, tu se može doživjeti spoj prošlosti i života otoka danas koji se i danas kreće tom kalom. I naravno, kušati vino. Tomić njeguje autohtone sorte i znanja, ali eksperimentira i s novima. “Proizvodnju crnih, bijelih vina i roséa usavršavamo suvremenom tehnologijom i težimo boljem. Posebnu pažnju pridajemo proizvodnji prošeka – izvornog dalmatinskog desertnog vina napravljenog od probranog i prosušenog grožđa. Shvativši da se vinogradarstvom na otoku bavi sve manje ljudi, Tomić je odlučio zasaditi vlastite vinograde. Obitelj je uzela u najam i neke od izvrsnih vinograda koje vlasnici više nisu mogli obrađivati, dok ostatak grožđa nabavljaju kod stalnih kooperanata. Značajniji vinogradi nalaze nam se na Paklenim otocima u starogradskom polju (Ageru) te u okolici Jelse. U procesu su sadnje i vinograda površine 10 hektara u uvali Vira. Proizvode vina od različitih sorti, među kojima dominiraju plavac mali i plavac veliki kao crne sorte, te pošip, bogdanuša, maraština i prč kao bijele. Koriste i drnekušicu, cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, muškat žuti i još poneku udomaćenu sortu. “Vinogradarstvo je kroz povijest ostalo osnova života na Hvaru. Krajem prošlog stoljeća otok je imao 5750 ha vinograda, više od 19% njegove ukupne površine. Danas imamo svega 300 hektara, uz daljnji trend nestajanja”, kaže Tomić, čiji je Plavac mali barrique na Decanteru 2010 osvojio srebrnu medalja, a Robert Parker dodijelio mu je 89 bodova. Prošek Hektorović osvojio je broncu.

Poljoprivredna zadruga Svirče

Poljoprivredna zadruga Svirče ima 88 zadrugara i oko 100 kooperanata koji pokrivaju 120 hektar-a, što na južnim hvarskim padinama, a što u unutrašnjosti otoka, oko Svirča. Utemeljena je 1929., no kroz povijest je mijenjala oblik. PZ Svirče 1997. potpisuje s Badelom ugovor o partnerstvu i počinje s otkupom grožđa za tu kompaniju, a od ‘99. i sama počinje s proizvodnjom i punjenjem vina. Planirani otkup i proizvodnja raste godišnje po stopi od 10%. Na čelu zadruge je od 2001. Andrija Carić koji je razvio ekološku proizvodnju na južnom dijelu otoka. PZ Svirče je od 2003. upisana u Upisnik proizvođača u ekološkoj proizvodnji prehrambenih proizvoda. Članovi su učinili brojne napore na edukaciji o ekološkoj proizvodnji. Zadruga cijeli svoj vijek potiče sadnju novih vinogradai razvijanje eko proizvodnje, a vina PZ Svirče Ivan Dolac i Ivan Dolac barrique nosioci su oznake Eko proizvod. “Vina PZ Svirče nagrađivana na sajmovima u zemlji i inozemstvu. Ivan Dolac i Ivan Dolac barrique već dvije godine osvajaju zlatne medalje na sajmu Mundus Vini Biofach u Njemačkoj”, pohvalio Carić. PZ Svirče od bijelih vina proizvodi bogdanušu i pošip, a posebno se ističe pošip de lux sa južne strane otoka koji je u postupku dobivanja eko certifikata. Od crnih vina tu su Plavac Hvar, Plavac Svirče, Plavac Reservu, Plavac Mediterano i Ivan Dolac te ružičasti Opolo.