Hrvatska udruga sindikata (HUS) pozvala je danas saborske zastupnike da podrže izmjene režima gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, a podržavajući prijedlog zakona o poljoprivrednom zemljištu zatražila da se u novi režim uglave mehanizmi kontrole dodijeljenih koncesija.

HUS poziva zastupnike u Hrvatskom saboru da podrže izmjene režima gospodarenja poljoprivrednim zemljištem, budući da su rezultati dosadašnjih odnosa i sistema odlučivanja u agrarnoj politici sve samo ne dobri, navodi se u priopćenju kojeg potpisuje predsjednik HUS-a Ozren Matijašević. Iz HUS-a pritom ističu kako se na poljoprivrednim zemljištima danima u koncesiju nerijetko i ne odvija djelatnost zbog koje su dodijeljena na korištenje, kako u regijama s najvećim poljoprivrednim potencijalom, poput Vukovarsko-srijemske županije, broj i postotak nezaposlenih ukazuje na užasnu zapuštenost potencijala.

Rezultat svega je, kako navode, i činjenica da je robna bilanca u prehrambenim proizvodima takva da je uvoz duplo veći od izvoza. Taj odnos dodatno je izražen u prometu mesom, kojega uvozimo triput više, te voćem i povrćem, kojega se uvozi čak 4,5 puta više nego što izvozimo, upozoravaju iz HUS-a. "U takvim okolnostima, protivljenje uspostavi razumnijeg načina odlučivanja i razumnijeg režima gospodarenja poljoprivrednim zemljištom jest upravo suludo", smatraju u HUS-u.

HUS stoga podržava predložene izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu te upućuje zahtjev da se u novi režim uglave mehanizmi kontrole dodijeljenih koncesija u kojima bi svoje mjesto trebali naći predstavnici poljoprivrednih udruga i lokalnih vlasti, zaključuje se u priopćenju. O prijedlogu novog zakona o poljoprivrednom zemljištu jučer i danas raspravljaju saborski zastupnici, pri čemu zastupnici vladajuće koalicije podržavaju predloženi zakon, od kojega očekuju da će zaštititi poljoprivredno zemljište od rasprodaje i stati na kraj malverzacijama s prenamjenom zemljišta iz poljoprivrednog u građevinsko.

Oporba se, međutim, protivi centralizaciji odlučivanja kroz Agenciju za poljoprivredno zemljište, tvrdeći da će takav sustav biti manje transparentan od sadašnjega u kojem o zemljištu u vlasništvu države odlučuju jedinice lokalne samouprave, a dio se protivi i zabrani prodaje tog zemljišta.

Prijedlogom novog zakona ukidaju se i dosadašnji oblici raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem – prodaja, dugogodišnji zakup poljoprivrednog zemljišta i ribnjaka, a predviđeno je da se državno poljoprivredno zemljište i ribnjaci daju u zakup.