Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) Ozren Matijašević pozvao je danas stručnu javnost i nevladin sektor da zajednički inzistiraju na promjeni ekonomske politike i zaustave pogrešne mjere kojima Vlada vodi u propast hrvatsko gospodarstvo.

"Pretakanjem iz šupljeg u prazno" Matijašević je nazvao mjere kojima Vlada ispunjava zahtjeve EU-a o smanjenju proračunskog deficita, istaknuvši da se porast trošarina i poreza na telekomunikacijske usluge odražava na rast cijena usluga i roba.

To na kraju plaćaju građani, kojima je kupovna moć u zadnjih pet godina pala više od 20 posto, a trend pada se nastavlja, ustvrdio je Matijašević na konferenciji za novinare.

Poručio je da povećanje poreznog pritiska samo ubrzava rasap gospodarstva i gubitak radnih mjesta u situaciji kada je gotovo 40.000 poduzeća i 310.000 građana blokirano dulje od godine dana, a omjer zaposlenih i umirovljenika iznosi 1,16 prema 1.

Matijašević je također upozorio na nedavno objavljeni međunarodni izvještaj o konkurentnosti koji precizno nabraja u kojim je sve kategorijama Hrvatska vrlo nisko na ljestvici.

Između 148 zemalja svijeta zauzeli smo 143. mjesto po opterećenju gospodarstva Vladinim zakonodavnim preprekama, 123. mjesto po proračunskom rasipništvu, 140. po efikasnosti u rješavanju sporova, 109. po neovisnosti sudske vlasti, 143. po utjecaju poreza na otvaranje radnih mjesta i 140. po negativnom utjecaju regulative na privlačenje stranih ulaganja.

U tome nam, ističe Matijašević, neće pomoći ni novo zaduživanje od 1,5 milijardi eura, koje uzimamo samo za krpanje proračunskih rupa i plaćanje kamate. Pri tome smo jedina zemlja EU, uz Grčku, koja se ovih dana zadužuje umjesto da koristi EU fondove.

Matijašević rješenje za hrvatske nedaće vidi u razvoju poljoprivrede u koju EU do 2020. planira utrošiti 40 posto proračuna.

"Naše regije, potencijalno bogate poljoprivrednim resursima, treba staviti u funkciju, uvesti porezna rasterećenja i pravnu sigurnost, umjesto sadašnjih stalnih mijenjanja zakona, uvjeta i pravila", ističe predsjednik HURS-a te kao bizarnost navodi da je samo tri posto hrvatskog zemljišta usklađeno u zemljišnim knjigama i katastru.