Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u srijedu da načelno uzimaju u obzir prijedloge poslodavaca o daljnjem rasterećenju rada, no o tome će trebati dodatno razgovarati i provesti analize, a za smanjenje doprinosa će biti potrebne i strukturne reforme u zdravstvenom i mirovinskom sustavu.

Odgovarajući na upit novinara o prijedlogu HUP-a da se dodatno rastereti trošak rada, Marić je kazao “načelno, taj prijedlog uzimamo u obzir”.

“Međutim, svi detalji i specifičnosti, i kada bi nešto trebalo stupiti na snagu, o tome ćemo morati još dodatno razgovarati i analizirati”, naveo je.

Apel Vladi

‘Za veće plaće treba podići neoporezivi dohodak i smanjiti doprinose’

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), naime, u utorak je poručila da je, s ciljem privlačenja i zadržavanja kvalitetne radne snage, potrebno značajnije rasterećenje ukupnog troška rada, kako bi poslodavci radnicima mogli isplaćivati veće plaće. Pritom su izneseni kratkoročni prijedlozi za povećanje neto plaća, koje bi trebalo provesti relativno brzo.

U poreznom dijelu, HUP tako predlaže povećanje osobnog neoporezivog odbitka na 5.000 kuna, zatim smanjivanje niže porezne stope na dohodak za pet postotnih bodova, s 20 na 15 posto, a uz zadržavanje one više na 30 posto, no uz povećanje praga za njezinu primjenu, s trenutnih 30 na 50 tisuća kuna.

Kada je riječ o doprinosima, HUP se zalaže za smanjivanje doprinosa za prvi mirovinski stup za dva postotna boda, s 15 na 13 posto, smanjivanje stope doprinosa za zdravstvo za 1,5 postotnih bodova, s 16,5 na 15 posto, a predlaže i limitiranje najvišeg iznosa uplata i za mirovinsko i za zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće.

Iz poslodavačke udruge između ostalog su predložili i daljnje povećanje neoporezivih primitaka koje poslodavci mogu isplatiti radnicima, pogotovo s obzirom da pritom država nema dodatnih izdataka, dok se poslodavcima otvara dodatni prostor za kompenzaciju radnicima.

Tako između ostalog predlažu povećanje neoporezivog iznosa za prigodne nagrade s tri na na šest tisuća kuna, nagrade za radne rezultate s pet na 12 tisuća kuna, uvođenje neoporezive naknade troškova za rad od kuće, povećanje maksimalnog neoporezivog iznosa otpremnine prilikom odlaska u mirovinu s osam na 15 tisuća kuna, a tu je i prijedlog za povećanje iznosa naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, s dvije na tri kune po kilometru.

Marić je u srijedu istaknuo da u ovom trenutku dvije trećine poreznih obveznika ne plaća porez na dohodak, budući da su u prethodnim krugovima porezne reforme poduzeta rasterećenja, a podignut je i osnovni osobni odbitak. Kako navodi, moglo bi se dalje diskturiati o načelu oportuniteteta odnosno ravnomjernosti oporezivanja.

Podsjetio je i na ostale porezne izmjene, među ostalim i rasterećenje mladih od poreza na dohodak, pa će tako ove godine biti za 146 tisuća mladih isplaćeno ukupno 640 milijuna kuna na ime povrata poreza. Ustvrdio je da je Vlada na porezu na dohodak jako puno radila, podsjetivši kako je proširen i krug neoporezivih primitaka radnika.

“Da bi se dalje rasteretilo rast od oporezivanja, a ja sam uvijek za to, mislim da treba, između ostalog, posebnu pozornost voditi i prema doprinosima za zdravstveno i mirovinsko. Poslodavcu je to trošak, i bilo gdje da ga rasteretite, on će to pozitivno prepoznati i pretočiti u rast neto plaća”, naveo je ministar. No, poručio je i da s obzirom na situaciju u zdravstvenom i mirovinskom sektoru, treba napraviti određene iskorake kako bi se stvorili preduvjeti za dodatno porezno raserećenje plaća.

Podsjetio je da je Vlada već ukinula dva doprinosa – za nezaposlene i za ozdljedu na radu te smanjila izdvajanje za zdravstveno osiguranje, od čega je jedan dio, između 900 milijuna i milijardu kuna, išao prema poduzetnicima.

“Za dodatno rasterećenje rada bit će potrebne strukturne reforme u upravo u dva segmenta da se rastereti pritisak na doprinose”, kazao je Marić.

Resori financija i gospodarstva zajednički rade na osiguranju energenata

Marić je izjavio i da resori financija i gospodarstva već neko vrijeme zajednički rade kako bi se osigurala sigurna ospkrba svim energentima – nafte, plina, struje itd.

“To je ono što radimo sve ovo vrijeme. Naravno da smo, s jedne strane, svi smo pod utjecajem porasta cijena, ali u isto vrijeme naša zadaća i obveza je osigurati adekvatnu i kvalitetnu opskrbu. Način koji gledamo i s pojedinim glavnim igračima na samom tržištu, poduprt od strane državnog proračun odnosno u smislu kreditinih institucija, siguran sam da će uroditi plodom idućih dana”, rekao je ministar financija odgovarajući na novinarski upit o najavi da će se Vlada pobrinuti za punjenje skladišta plina Okoli, za što se trošak, po riječima novinara, procjenjuje na milijarde kuna.

Napominjući kako treba biti spreman na sve moguće okolnosti i bilo kakve dodatne promjene i pogoršanja okolnosti kakvima se svjedoči posljednjih tjedana i mjeseci, Marić je rekao kako će model na kojem se radi sigurno imati određene reprekusije na državni proračun s obzirom na cijene enerenata, pri čemu je istaknuo plin i njegovu višu nabavnu cijenu.

“Tu postoji određeni gubitak i naravno da nam nije u interesu da HEP i ostali pretrpe takve vrste gubitaka te da kao kompanije imaju određene probleme. Tu je naša uloga i zadaća i to ćemo sve na određeni načinu sve uzeti u obzir”, rekao je Marić, ne želeći ulaziti u detalje već tek najavljujući da će model biti predstavljen kada bude finaliziran.

Brodosplit ozbiljna tema

Odgovarajući na upit novinara o situaciji u splitskom škveru, Marić je ocijenio da je to tema koju ozbiljno shvaćaju. “Neki dan sam vrlo jasno i nedvosmisleno rekao da ni na jednu takvu vrstu situacije nikad nismo okretali leđa pa tako ni sada. Međutim da bi se nešto realiziralo, moraju biti ispunjeni i određeni uvjeti”, rekao je Marić odgovarajući na pitanje gleda li na Brodosplit kao na žrtvu sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu i treba li ga zbog toga spašavati.

U jednom trenutku se, kako je rekao, stvorio fokus da se sve isključivo rješava kreditom HBOR-a, uz državno jamstvo. Ponovio je kako je državno jamstvo novac poreznih obveznika te da kao i kod bilo kojeg državnog jamstva i bilo kojeg državnog instrumenta “treba uzeti u obzir sve okolnosti i pripreme i odobravanja, ali i onog što slijedi nakon toga”.

“Ulaziti sada u problematiku jesu li sankcije jedini i isključivi razlog za situaciju u samom škveru i brodogradilištu, ne bih ponavljao riječi koje sam prije rekao”, kazao je Marić napominjući kako je apostrofirao dva broda od kojih je jedan u konačnici i izgrađen, a drugi gotovo izgrađen.

“Neka stručne službe HBOR-a, kao i kod svakog kredita, rade s potencijalnim klijentom na način da dobiju sve važne informacije, na koji način su ti novci potrebni i kako će se s njima raspolagati, kako bismo dobili određeno jamstvo i garanciju da će poslovni model i dalje biti održiv”, rekao je.

Brodosplit je ovih dana podnio zahtjev za predstečaj, jer mu je blokirano 60 milijuna eura za financiranje gradnje dva broda sredstvima VTB Europe, banke u ruskom vlasništvu sa sjedištem u Frankfurtu.

Marić, pak, ističe da predstečaj, u smislu režima državnih potpora i odobravanja bilo kakvih državnih jamstava, kredita i slično, predstavlja dodatni moment, koji dodatno posložnjava situaciju.

No, dodao je kako se to sve uzima u obzir te naglasio kako je “vrlo složena situacija, sama struktura i način funkcioniranja samog brodogradilišta”. “Neće se sve riješiti samo isključivo da netko da neke novce i da mislimo da su svi problemi riješeni”, poručio je.