HUP je svoje procjene rasta BDP-a u ovoj godini korigirao, s ranijih 1 na 3%. U najnovijim makroekonomskim prognozama u publikaciji Kvartalni izgledi, HUP-ov analitički tim na čelu s Hrvojem Stojićem navodi kako u drugom kvartalu 2023. očekuje ubrzanje rasta na 3,5 do 4%, a osnove za takve procjene vidi u oporavku osobne potrošnje, stabilizaciji industrijske proizvodnje i nastavku poboljšanja robne trgovinske bilance. U objašnjenju navode i kako je snažan realan rast osobne potrošnje odraz otpornosti tržišta rada, na kojemu se bilježi i porast broja zaposlenih i rast plaća, a naravno, potrošnji pridonosi i turizam.

“Zahvaljujući jačanju turističkih izgleda i robusnom tržištu rada u korist osobne potrošnje, rastu javnih investicija iz EU fondova, te snažnom poboljšanju energetske bilance, povisili smo procjenu rasta BDP-a na 3%”, ističu HUP-ovi ekonomisti. Oni su povisili i procjene rasta zaposlenosti u nastavku godine, s 2 na 2,7%, očekuju i daljnji rast primanja stanovništva, od 3 do 3,5%, i to prvenstveno u javnom sektoru, a na krilima europskih fondova očekuju i ubrzanje rasta investicija, od 7,5%. Za iduću godinu HUP očekuje gospodarski rast od 2%, no procjena za ovu čak je optimističnija nego Vladina nakon nedavno revidiranih projekcija. Vlada je krajem travnja podigla očekivanja gospodarskog rasta s 2,2 na 2,6%.

Što se inflacije tiče, HUP je podigao ranije procjene, za pola postotnog boda, pa bi u 2023. ona trebala biti 7%.
U području javnih financija procjena je HUP-ovaca da će se u 2023. smanjiti udjel javnog duga u BDP-u na 63,3%, a trend će se nastaviti i u 2024. s padom na 60,3% BDP-a, uz deficit proračuna od svega 1% BDP-a, a 1,5% u 2024. Polazeći od očekivanih solidnih izvedbi javnih financija, poslodavci očekuju i da bi Hrvatska u 2024. mogla zaslužiti kreditni rejting na razini A, što bi utjecalo na pad spreadova na hrvatske obveznice za 50-ak baznih bodova te pozitivno utjecalo na zaduživanje države i domaćih poduzeća.

“Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja CEE regije, koje nastavljaju oporavak u fiskalnim pokazateljima te samo jedna od dvije kojima u 2024. ne prijeti ulazak u proceduru prekomjernog deficita”, ističu HUP-ovci, dodajući da u situaciji više sile, Hrvatska može računati na snažnu bazu domaćih investitora, uključujući stanovništvo, te na ECB-ov instrument za obuzdavanje fragmentacije spreadova perifernih članica europodručja.