Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) prijedlog državnog proračuna koji je Vlada u četvrtak uputila u Hrvatski sabor ocjenjuje "potpuno nečitljivim svakome, osim onome tko ga je sastavljao", zbog čega ga ne mogu podržati te navode kako će konačni stav zauzeti tek kada dobiju detaljna objašnjenja na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) idućeg tjedna.

• Proračun za 2015. godinu: Prihodi 106,4, a rashodi 118,9 milijardi kuna

• Sindikati: Ni Vlada ne vjeruje u realizaciju proračuna

• Ekonomisti: Ostvarenje proračuna ovisit će o gospodarskom rastu

• Milanović: Proračun je realan i odgovoran

Vlada je u četvrtak Saboru uputila prijedlog državnog proračuna za 2015. godinu u kojem su prihodi planirani na razini od 106,4 milijarde kuna, a rashodi 118,9 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna za 2015. iznosi 12,5 milijarde kuna. U odnosu na ovu godinu, to je smanjenje deficita za nešto više od tri milijarde kuna, pa bi manjak u proračunu iznosio 3,8 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 5 posto.

Na visinu prihoda i rashoda državnog proračuna značajno utječe primjena odredbi Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju kojima je propisan izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz sustava državne riznice od 1. siječnja 2015. godine.

"Vlada je predložila proračun koji je potpuno nečitljiv svakome, osim onome tko ga je sastavljao. Izlazak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) iz riznice učinio je brojke za 2014. i 2015. neusporedivima", komentirali su za Hinu iz HUP-a.

Dodaju da se "ni na razini konsolidirane središnje države brojke ne mogu uspoređivati, jer se dio rashoda HZZO-a ne zbraja ni u središnji državni proračun, ni u izvanproračunske fondove, pa brojke pokazuju nerealan pad rashoda".

Zbrojen je međutim deficit, "pa tako možemo iščitati da Vlada u ovoj godini očekuje deficit konsolidirane središnje države od 16,3 milijardi kuna, a u idućoj 12,4 milijarde kuna", navode iz HUP-a.

"U normalnim bi se uvjetima takvo smanjenje deficita moglo pozdraviti kao znak početka fiskalne konsolidacije. Međutim, u našim uvjetima to nije moguće učiniti iz spomenutih razloga. Također, treba imati na umu da i dio prihoda koji se prema nacionalnoj metodologiji obračuna bilježi kao prihod, ne predstavlja trajni prihod. Naime, prijenosi imovine povlaštenih mirovinskih osiguranika iz drugog stupa na HZMO u 2014. i 2015. samo privremeno uvećavaju prihode, što dodatno pridonosi nerealnosti slike proračuna", ocjenjuju iz udruge poslodavaca.

Osim toga, smatraju poslodavci, najveći dio Vladina planiranog smanjenja deficita očekuje se zbog boljeg povlačenja sredstava EU fondova, a ne zbog ozbiljnije fiskalne konsolidacije na strani proračunskih rashoda.

Ističu i da "u oči bode" povećanje rashoda za zaposlene u državnom proračunu za gotovo 16 posto te kažu da žele vjerovati "kako je riječ o učinku računovodstvenih reklasifikacija koje su nerazvidno predstavljene. Kada bi bila riječ o stvarnom povećanju, to bi bio znak potpunog gubitka orijentacije, osjećaja za realnost i političku odgovornost".

"Zaključno, način kako je danas predstavljen proračun za 2015. ne omogućuje njegovu analizu i ocjenu. Minimum standarda razvidnosti nameće potrebu da se u slučaju provedbe ovako velikih organizacijskih i metodoloških promjena naprave tablice koje omogućuju usporedbu prema staroj ili prema novoj metodologiji. Kako to nije učinjeno HUP ne može podržati ovakav prijedlog proračuna. Konačan stav ćemo zauzeti tek nakon što dobijemo detaljna objašnjenja na sjednici GSV-a idućeg tjedna", navodi se u komentaru Hrvatske udruge poslodavaca.