Sve tri nacionalne udruge koje okupljaju poduzetnike i obrtnike – HUP, HGK i HOK – podržavaju nastavak provođenja cjelovite kurikularne reforme, a neke od njih izričito traže da rad na projektu nastavi Boris Jokić.

Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a, podržao je nastavak reformi, istaknuvši da je poslodavcima obrazovanje iznimno važno. “Reforma sustava obrazovanja temelj je svih reformi. U ovom trenutku imamo neusklađenost tržišta rada od najnižih razina do onih najviših. Ako sad stanemo na pola puta, naša budućnost je vrlo neizvjesna jer konkurencija kojom smo okruženi ostavit će nas na repu svih događaja, a mi ćemo ostati u prosječnosti i sivilu”, upozorio je Jakelić.

HOK uvažava struku

I predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec podržava nastavak rada Ekspertne radne skupine za provedbu Cjelovite kurikularne reforme. “Pozdravljamo zalaganje za uvažavanjem struke te tražimo jasnu podršku politike kroz poduzimanje konkretnih koraka potrebnih za provedbu reforme.

Obrazovanje mora slušati potrebe gospodarstva, a gospodarstvo mora osigurati dovoljan broj mjesta za praksu. Treba uvesti obvezu edukacije nastavnika, uspostaviti racionalnu mrežu škola i programa te osnovati centre kompetentnosti”, kaže Ranogajec.

I iz HGK stiže poruka da apsolutno podupiru provedbu kurikularne reforme. “Iskreno nam je jako žao što je došlo do ostavke ekspertne radne skupine. Nadamo se da ovo nije njihova konačna odluka te da će se predomisliti i dovršiti posao koji su započeli za dobrobit obrazovanja i cijele države.

Dualno obrazovanje

Dobro smo upoznati s dosadašnjim radom radne skupine predvođene doktorom Borisom Jokićem i bit će jako teško pronaći adekvatnu zamjenu za njih, posebice zato što je pred njima vrlo kompleksan zadatak obrade gotovo 3000 pristiglih primjedbi i prijedloga na kurikularne dokumente”, kažu u HGK, a kao rješenje problema nude austrijski koncept dualnog obrazovanja koji podrazumijeva praktični rad uz obrazovanje.

Inače, po rezultatima međunarodnog PISA testiranja kojim se procjenjuje znanje 15-godišnjaka iz 65 zemalja svijeta, hrvatski su učenici u svim kategorijama ispod prosjeka: u znanosti su 34., u čitalačkoj pismenosti 35. a u matematici tek 40.