Inflacija, a posebice cijene energenata, već duže vrijeme vruća su tema zbog koje strepe mnogi građani, ali i poslovni sektor. Iz poduzetničkih redova svako toliko danas se čuju primjeri o tome kako im dobavljač plina, unatoč npr. dvogodišnjem ugovoru koji istječe za x mjeseci, inzistira na aneksu i računima s npr. triput većom cijenom.

Usporedno s Vladinim vaganjem paketa socijalnih amortizera za građane, odvijaju se tako i razgovori između predstavnika poslovnog sektora i Vlade o mogućim rješenjima za ublažavanje rasta cijena energenata, u prvom redu plina.

I prošli tjedan o tome se vijećalo u resornom ministarstvu. Koji su stavovi predstavnika poduzetništva i kakav pristup mjerama za gospodarstvo zagovaraju?

“Previranja na tržištu energenata svakako su jedan od najvećih izazova s kojima se trenutačno suočavaju naši gospodarstvenici i intervencija je nužna”, ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Potvrđuju da je s nadležnim Ministarstvom gospodarstva i ostalim relevantnim dionicima održano više sastanaka i da se nastavlja raditi na rješenju za brojne tvrtke kojima je ovo veliki udar na poslovanje. U pogledu modaliteta pomoći, Komora se, kažu, zalaže za porezno rasterećenje i subvencije.

Nadaju se uskoro
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) kažu kako je poslovni sektor na sastanku “tražio brzu i odlučnu reakciju, a mjere koje poslodavci predlažu idu u smjeru intervencije subvencijama tamo gdje su potrebne, ako je potrebno i u porezni sustav. Trebale bi se ukinuti razne naknade i trošarine, obzirom na raznolikost energenata”, mišljenja su u HUP-u.

Uz jasnu poruku kako je nužan paket pomoći, čije osmišljavanje zahtijeva suradnju svih dionika (od ugroženih tvrtki do Vlade i ostalih aktera), u Udruzi poslodavaca kažu kako se nadaju da će mjere namijenjene gospodarstvu za ublažavanje posljedica rasta cijena energenata uskoro ugledati svjetlo dana.

Nijedna strana još ne želi istrčavati s konkretnijim rješenjima koja su u opticaju, ali za neke potencijalne amortizere u sferi npr. naknada navodno već postoje određene simulacije.

Dok traju preispitivanja paketa mjera, u javnom prostoru ovih smo dana na temu cijena plina i poduzetnika svjedočili tek prebacivanjima loptice odgovornosti između zagrebačke gradske vlasti (Gradska plinara) i vladajućih na nacionalnoj razini.

Tako je ministar Tomislav Ćorić izjavio da su za znatno veće račune za plin u Zagrebu odgovorni gradonačelnik Tomislav Tomašević i njegova ekipa jer su propustili nabaviti plin po povoljnijim cijenama, dok su iz gradske uprave poručili kako je za to kriv HDZ-ov kadar u Gradskoj plinari.

Opet će ‘biti potrebe’
Premijer Andrej Plenković je, pak, govoreći općenito o mjerama rekao da je Vlada već pokazala spremnost na intervencije u izvanrednim okolnostima, podsjećajući na jesenašnje korištenje zakonske mogućnosti da uredbom ograniči cijenu goriva.

Ta je uredba stavljena van snage kad je došlo do stabilizacije cijena, a prema premijerovim riječima, “imamo instrumente za kojima možemo posegnuti ako će biti daljnje potrebe”.

S obzirom na najnovija kretanja cijena nafte, lako moguće da će opet “biti potrebe”. No, zasad se ne zna što će biti odabir amortizera za cijene plina, koji u pojedinim granama industrije predstavlja veoma značajnu troškovnu stavku.

I u ostatku Europe vode se slične rasprave. U Velikoj Britaniji, primjerice, na stolu su neki nameti kojima se financiraju zelene politike, i to u smjeru obustav i premještanja s računa za energiju na opće oporezivanje. Tamošnja industrija favorizira subvencioniranje energetskih tvrtki, i to osnivanjem fonda koji bi ubuduće “otupljivao” ili izglađivao krivulje cijena.