Isplate plaća za ožujak potvrdile su nastavak ubrzanja njihova rasta. Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama dosegnula je 1130 eura, što je 120 eura ili gotovo 12 posto više nego za lanjski ožujak.

Prvi put od lanjske veljače to znači godišnji rast i u realnim terminima, i to za 1,1 posto, dok na mjesečnoj razini dinamika nominalnih plaća premašuje rast cijena već četiri mjeseca zaredom.

Zazivaju natjecanje
Prema državnim statističarima, prosjek za prvo tromjesečje iznosio je 1110 eura i u odnosu na isto lanjsko nominalno je veći za 11,8 posto. Najveći porast zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji, 13,4 posto, a najmanji u Istarskoj, 10,8 posto.

Iznadprosječan rast većinom imaju županije s nižim prosječnim plaćama, tj. većim udjelom minimalnih koje su za 2023. povećane za 12,5 posto. U Gradu Zagrebu kvartalni prosjek je iznosio 1322 eura (od 1282 eura za siječanj do 1353 za ožujak), što je 212 eura ili gotovo petinu više od državnog prosjeka, ali i nešto sporiji godišnji rast (11,1%).

Istodobno, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija su unatoč bržem rastu (12,7 i 12,1%) i dalje na začelju sa 957, odnosno 971 eurom prosječne plaće u prvom kvartalu (u isplatama za ožujak 967 i 979 eura).

Komentirajući Vladin paket poreznih promjena u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) podsjetili su kako dodatno ubrzanje rasta plaća u ovoj godini, uz rast zaposlenosti od oko 2% rezultira i rastom prihoda od poreza na dohodak te potencijalno još višim suficitom lokalne države.

Time sugeriraju da postoji fiskalni prostor za jače rasterećenje plaća kroz niže porezne stope od postojećih, uz adekvatniji porezni tretman turističkog najma, koji je potpuno neiskorišten. Ukratko, priželjkuju međusobno natjecanje lokalnih jedinica u poboljšanju poslovne klime i cjenovne konkurentnosti rada te dinamiziranju poduzetničke aktivnosti.

U HUP-u naglašavaju da snažan rast plaća ima uporište i u produktivnosti rada. Hrvatska je, kažu, u protekle dvije godine ostvarila neuobičajeno snažan realni rast produktivnosti po radnom satu, od 11,7 i 3,7 posto. Pripisuju to većim investicijama u efikasnost realnog sektora i kvalitetnijem upravljanju.

Dizanje produktivnosti
“S obzirom na realni rast ukupnih primanja zaposlenih od 8,4% u 2021. te lanjski pad od 0,9%, kao i očekivani realni rast produktivnosti u narednim godinama po stopi do 3%, evidentno je da ekonomija može podnijeti i snažniji realni rast plaća prije nego što on postane inflatoran”, ističe glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić.

Na razini trogodišnjeg prosjeka (2020.-2022.) Hrvatska prvi put ima brži rast produktivnosti (2,7%) u odnosu na skupinu zemalja srednje i istočne Europe (1,8%).

Materijalno porezno rasterećenje rada dodatno bi ojačalo konkurentsku poziciju poduzeća. Sve u svemu, Hrvatska u ovom desetljeću ima “sjajnu priliku podići prosječnu stopu rasta BDP-a na oko 3%, dvostruko više od prosjeka zadnjih 20-ak godina”, zaključuju u HUP-u.