Američke carine zadale bi prilično težak udarac hrvatskom izvozu

Autor: Siniša Malus , 11. veljača 2025. u 06:00
Ekonomsko posrtanje Europe u slučaju dugotrajnih američkih carina moglo bi negativno utjecati na hrvatski BDP/Shutterstock

EU može povećati uvoz američkog LNG-a, a može smanjiti i namete, naročito one od 10 posto na uvoz automobila iz SAD-a.

Borba predsjednika SAD-a Donalda Trumpa protiv visokog vanjskotrgovinskog deficita SAD-a vjerojatno će uskoro doći u prvi plan, stoji u najnovijem HUP-ovom Fokusu tjedna kojeg potpisuje Hrvoje Stojić.

Trump je naložio dostavu niza izvješća o nepoštenoj trgovinskoj praksi drugih zemalja, manipulaciji valutama, diskriminirajućim stranim porezima i praksama prijenosa tehnologije uz potrebne mjere za smanjenje deficita.

Na temelju analiza u travnju, Trumpova administracija će imati širok raspon opcija za ciljanje pojedinih zemalja, industrija ili cijelih skupina zemalja. Novi ministar financija Bessent sklon je općoj tarifi koja počinje s 2,5 posto i povećava se za 2,5 postotnih bodova mjesečno dok se ne postigne maksimalna stopa od primjerice 20 posto.

Opća carina ove vrste ograničila bi praksu njenog izbjegavanja – poput preusmjeravanja kineskog izvoza u SAD preko Vijetnama – te bi također uzela u obzir motiv prihoda koji Trump opetovano navodi. Trump smatra kako je 2,5 posto prenisko i najavljuje carine na odabrane proizvode poput lijekova, čipova, metalnih proizvoda, kao i na bakar i aluminij proizveden u inozemstvu.

Nema konkretnih informacija o carinama protiv Europske unije, iako je Trump više puta ciljao na Njemačku, naročito na auto industriju. Sama Europska unija također teži protekcionizmu umjesto da pragmatično razgovara s Trumpom. Unatoč optužbama za vraćanje trgovinske politike u 19. stoljeće, u fokusu je rast moderne industrije kao zamašnjaka američke ekonomije.

30

posto BDP-a vrijedan je izvoz usluga kroz turizam

Auto industrija i farmacija
Pored toga što se proizvodni sektor smatra pokretačem inovacija cijele ekonomije, jačaju i strateški razlozi za renesansu industrije. U pozadini sukoba s Kinom i Rusijom, robusna industrijska baza ima i odvraćajući učinak s obzirom na to da se brzo može konvertirati u vojnu proizvodnju, što nije lako ako se proizvodna baza osipa.

Osim toga, investicijska neizvjesnost izvan SAD-a izazvana nepredvidivim carinskim politikama vjerojatno je namjerna kako bi se strane tvrtke potaknule na otvaranje pogona u SAD-u.

“S obzirom na to da su SAD glavni trgovinski partner EU (oko 20 posto ukupnog izvoza, ili 2 postotna boda više nego 2019. godine) te da se s dolaskom Trumpa povećava diferencijal realnog ekonomskog rasta u korist SAD-a, ključno je sjesti za pregovarački stol i razgovarati o konkretnim prijedlozima kako bi se izbjeglo drastično dizanje carina. Pri tome su automobilska industrija i farmaceutika najizloženiji sektori negativnom utjecaju carina”, smatra Stojić.

Kratkoročno, EU može značajnije povećati uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) iz SAD-a, nadomještajući ruski LNG. Također može smanjiti različite carine, naročito one od 10 posto na uvoz osobnih automobila iz SAD-a, dok SAD naplaćuju carinu od svega 2,5 posto na takva vozila. Povećanje izdvajanja za obranu moglo bi dodatno zadovoljiti Trumpove zahtjeve.

Odblokirati investicije
Hrvatski robni izvoz u SAD trenutačno iznosi oko jedan posto BDP-a, s dominacijom visokotehnološkog izvoza, uključujući farmaceutiku, kemikalije, elektroniku i IT usluge, koje bilježe visoke stope rasta. Udio izvoza u realnom BDP-u gotovo se udvostručio nakon globalne financijske krize, dostižući 29,3 posto u 2022. godini, a izvoz usluga kroz turizam skočio je na gotovo 30 posto realnog BDP-a.

Ekonomsko posrtanje EU u slučaju dugotrajnih američkih carina moglo bi negativno utjecati na hrvatski BDP. Ako bi američke carine snažnije pogodile europski output, prognoze rasta hrvatskog robnog izvoza u 2025. i 2026. mogle bi se pokazati preoptimističnima.

Hrvatska kratkoročno može smanjiti efektivne stope poreza na dohodak te doprinose za zdravstvo, ograničiti rast minimalne plaće na razinu EU prosjeka, ukinuti parafiskalne namete i smanjiti razliku u cijenama električne energije za poduzeća i građane. Također, hitno treba odblokirati 2,6 milijardi eura vrijedne investicije u obnovljive izvore energije, što je ključno za modernu industrijsku proizvodnju, zaključuju iz HUP-a.

Komentirajte prvi

New Report

Close