Nacionalni plan razvoja bolničkog sustava u Hrvatskoj (Masterplan) bitno smanjuje ukupne kapacitete bolnica te dovodi u pitanje kvalitetu i učinkovitost zdravstvenih usluga, ustvrdila je danas Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL) ocijenivši Masterplan skupom "nerealnih optimističnih prognoza" bez jasnih provedbenih planova i egzaktnih izračuna.

Tri dana nakon otvaranja javne rasprave i predstavljanja Masterplana javnosti, HUBOL ističe da Masterplan donosi samo načelne ideje, bez konkretnog izračuna najavljenih ušteda od 400 milijuna kuna.

Posebna pozornost na konferenciji za novinare posvećena je "nepoznatim autorima" Masterplana i cijeni izrade, s obzirom na nagađanja da su ga izradili stručnjaci iz regije nepoznatih referenci te da mu cijena daleko premašuje objavljeni iznos od 200 tisuća eura.

Stoga je predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža pozvao ministra zdravlja Rajka Ostojića da što prije poimenice objavi autore, kao i ukupan trošak izrade Masterplana i načine njegova financiranja.

Iz HUBOL-a su upozorili i da ključne točke Masterplana ne donose ništa novo, primjerice podjela Hrvatske u četiri regije, koja je i dosad bila prisutna u praksi.

Glavni tajnik HUBOL-a Krešimir Luetić upozorio je na nejasnu metodologiju smanjivanja broja akutnih postelja koje će, s obzirom na sadašnju popunjenost, na zagrebačkom Svetom Duhu dovesti do neodrživog stanja.

"Nisu postavljeni jasni kriteriji ni način spajanja bolnica, a u Masterplanu se ne objašnjava ni način financiranja spojenih bolnica u odnosu na prethodno stanje, te nije jasno što će biti s bolničkim limitima", ustvrdio je dopredsjednik HUBOL-a Pavo Kostopeč.

"Nitko nije pitao vlasnike bolnica, primjerice županije, što misle o spajanju, a bolnice im se vraćaju u vlasništvo dvije godine po obavljenoj sanaciji", rekao je Kostopeč ustvrdivši da je Zakon o sanacijama u suprotnosti sa spajanjem bolnica.

U stvarnosti, kaže, pripojena bolnica gubi pravnu osobnost i postaje "obezglavljeno radilište" na kojemu se ne može servisirati ni EKG uređaj bez potpisa ravnatelja koji je udaljen više desetaka kilometara, a smanjuje se kvaliteta i dostupnost zdravstvene zaštite stanovništva koje gravitira pripojenoj bolnici.

Kako to izgleda u praksi, kaže Kostopeč, pokazuje primjer nedavno spojenih općih bolnica u Slavonskom Brodu i Novoj Gradiški.

U pripojenoj bolnici ukinuta su mjesta ravnatelja i služba ravnateljstva. No, ti su ljudi i dalje ostali na vodećim pozicijama, samo s drugačije nazvanim funkcijama i vjerojatno skromnim uštedama na njihovim primanjima. Potreba za hitnim prijemima, dijagnostičkim i subspecijalističkim službama i dalje su ostale iste.

Ivana Šmit iz OB Siska upozorila je da će pacijent iz Sisačko-moslavačke županije, zbog najavljenog ukidanja nekih odjela, morati putovati i više od 100 kilometara do bolnice u Bjelovaru ili KB Dubrava. Znamo li što to znači za jednog bolesnika s mirovinom, pita Šmit.

Predstavnici HUBOL-a upozorili su i na "predimenzionirano potencijalno značenje dnevnih bolnica" kroz koje bi se ubuduće trebao rješavati najveći dio zdravstvenih problema stanovništva.

"Ideja s dnevnim bolnicama je izvrsna, ali je rad u njima limitiran, a ljudi neće biti manje i lakše bolesni jer je tako odlučio resorni ministar zbog financijskih ušteda", istaknuo je predsjednik HUBOL-a Trpimir Goluža.