Hrvatska udruga banaka (HUB) pozdravila je da se prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju (ZPK) još razmotriti prije konačne odluke, odnosno izraženu spremnost Ministarstva financija da razmotri prijedlog banaka vezan uz usklađivanje kamatnih stopa u slučajevima aprecijacije valute u kojoj je kredit ugovoren.

Kako se navodi u priopćenju HUB-a, banke su još prije nekoliko mjeseci za prvo saborsko čitanje izmjena ZPK predložile da se izbjegne diskriminacija između dužnika u švicarskim francima (CHF), koja bi dovela do stotina drastično različitih kamatnih stopa.

Taj prijedlog zasnivao se na Zakonu o obveznim odnosima (ZOO) i izvanredno promijenjenim okolnostima u kojima jedna ugovorna strana drugoj ugovornoj strani može olakšati ispunjavanje obveze iz ugovora koje joj je bilo otežano zbog tih promijenjenih okolnosti. Budući da je Ministarstvo financija predlagalo da je 20 posto aprecijacije granica izvanredno promijenjenih okolnosti, banke su predložile da se, za vrijeme trajanja tih okolnosti, jednokratno, kamatna stopa postavi na prosječnu tržišnu kamatnu stopu, koju bi izračunala Hrvatska narodna banka, uz koju su stambeni krediti u odnosnoj valuti odobravani, umanjenu za 20 posto.

Taj je prijedlog, koji je bio i predložen u vidu amandmana za drugo saborsko čitanje, ocijenjen nedostatnim te je odbijen, ali uz smanjenje od 30 posto u odnosu na prosječnu stopu, Ministarstvo financija izrazilo je spremnost na razmatranje takvog prijedloga, navode iz HUB-a.

Naime, predloženim izmjenama ZPK-a, u stavku 5. članka 11a, predlaže se da za sve postojeće ugovore o kreditu sklopljene do stupanja na snagu ovoga zakona, u kojima nisu definirani parametri i njihove uzročno posljedične veze, vjerovnik mora uskladiti s dužnikom referentnu kamatnu stopu. Ta referentna kamatna stopa bila bi EURIBOR, LIBOR, NRS ili prosječna kamatnu stopu na depozite građana u toj valuti. Također, morala bi se uskladiti i fiksna marža te razdoblje promjene kamatnih stopa. Pri tome, kamatna stopa i fiksna marža kod onih ugovora o kreditu kod kojih je tečaj strane valute u odnosu na domaću tijekom otplatnog razdoblja aprecirao više od 20 posto, ne bi smjeli biti veće od početnih.

Budući da je upravo taj stavak 5. članka 11a izmijenjenog Zakona bio razlogom najvažnijih ustavnopravnih pitanja koja smo postavljali, ako se uredi na način kako predlažu banke, mogla bi nestati pravna nesigurnost koju bi prethodni tekst članka uzrokovao, ističu iz HUB-a.

Ministar financija Slavko Linić danas je u Hrvatskom saboru kazao da se sinoć sastao s predstavnicima bankarskog sustava, koji su inzistirali da se razmotri njihov novi prijedlog prema kojem ne bi bilo pojedinačnih rješenja za troškove kredita u 'švicarcima', već jedinstveno rješenje, kao i da će se o tom pitanju razgovarati na sjednici Vlade idućeg tjedna.

A Vlada je pak s današnje sjednice Saboru uputila dva svoja amandmana na taj zakonski prijedlog. Prvim se dodatno reguliraju slučajevi kada građani koji su uzeli kredite vezane uz švicarski franak odbiju konverziju preostalog dijela neotplaćenog kredita u kunski ili kredit vezan uz euro bez naknade, a nakon što prestanu izvanredne okolnosti aprecijacije tečaja veće od 20 posto.

Tako se na građane koji bi, nakon normalizacije tečaja, odbili konverziju preostalog dijela neotplaćenog kredita neće primjenjivati ograničenje maksimalne dopuštene kamatne stope. A ta maksimalna dopuštena kamatna stopa, prema drugom amandmanu Vlade, na stambene kredite može biti za jednu trećinu veća od prosječne ponderirane kamatne stope određene za svaku valutu, a za sve ostale potrošačke kredite ne smije biti viša od prosječne ponderirane kamatne stope za te kredite uvećano za jednu polovicu.