Glavni ekonomisti očekuju da će službeni podaci za 2023. godinu, kada budu objavljeni početkom iduće godine, pokazati rast realnog BDP-a po stopi od 2,3 posto, pri čemu se raspon njihovih očekivanja kreće u okviru uskog intervala između 2,1 i 2,4 posto.

Ta procjena je za nijansu niža od očekivanja drugih institucija, napominju iz HUB-a, podsjetivši da primjerice Europska komisija očekuje rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini po stopi od 2,6 posto, isto kao i Hrvatska narodna banka (HNB).

Na rast u ovoj godini, navode, najviše su utjecale realna osobna potrošnja, s 2,4 posto, te investicije, s prognoziranom stopom rasta od 3,8 posto, što je ipak niže u odnosu na srpanj kada je očekivani rast investicija iznosio 5,1 posto.

Glavna promjena u odnosu na ranija očekivanja odnosi se na pad realnog izvoza po stopi od 1,7 posto. “To je posljedica usporavanja inozemne potražnje za hrvatskim izvozom roba i usluga zbog ‘plitke’ recesije kod nekih od glavnih trgovačkih partnera (Njemačka). Ipak, očekuje se pad realnog uvoza po stopi od 3,8 posto, što znači da će doprinos neto izvoza BDP-u ostati pozitivan”, navodi se u HUB-ovoj publikaciji

Kako je napomenuto, središnja uloga rasta najvažnije komponente BDP-a, osobne potrošnje, opravdana je rastom realnih osobnih dohodaka u 2023., unatoč visokoj prosječnoj inflaciji od 8,1 posto.

U 2024. rast prosječne plaće po stopi od 8,6 posto

Dvoznamenkasta stopa rasta plaća, za 13,1 posto, uz pad stope nezaposlenosti na 6,4 posto, osigurale su brz oporavak realne osobne potrošnje, nizak fiskalni deficit od 0,5 posto i pad omjera javnog duga na očekivanih 62,3 posto na kraju 2023. godine, navodi se.

Kada je riječ o prognozama glavnih ekonomista za 2024. godinu, potpuno su ujednačene na stopi rasta od 2,5 posto. Ta je prognoza identična nedavno objavljenoj od strane Komisije, a niža je od HNB-ovih tri posto.

Ipak, među glavnim ekonomistima i u odnosu na ranije prognoze postoje značajne razlike u pogledu strukture doprinosa pojedinih komponenti BDP-a.

No, kada se promatra prosjek, to jest sredina od njihove najniže i najviše prognoze, rast osobne potrošnje bi u 2024. trebao ubrzati na 3,1 posto, razlog čemu je usporavanje inflacije.

Mjerena kao godišnji prosjek inflacija bi trebala pasti na 3,6 posto, uz nastavak nominalnog rasta prosječne bruto plaće po stopi od 8,6 posto.

Iako je očekivanih 3,6 posto, uz uzak raspon prognoza između 3,3 i 3,8 posto, osjetno niže od inflacije za 2023. godinu, glavni ekonomisti smatraju da će snažna domaća potražnja zadržati inflaciju u Hrvatskoj na malo višoj razini od prosjeka europodručja.

Sporiji rast investicija

Nadalje, glavni ekonomisti za 2024. predviđaju sporiji rast investicija, za 2,2 posto, pri čemu kod te komponente postoje i najveće razlike između individualnih prognoza. Najveći optimist predviđa rast investicija po stopi od 4,2 posto, a najveći pesimist pad po stopi od tri posto.

“Optimistična prognoza počiva na scenariju oporavka privatnih investicija uz minimalan utjecaj sporijeg povlačenja EU sredstava zbog isteka priljeva europskih sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.-2020. Pesimistična prognoza predviđa ‘učinak litice’ koji je povezan sa smanjenim priljevom EU sredstava, uz nastavak stagnacije investicija u privatnom sektoru”, pojašnjeno je.

Prognoze su ujednačenije u pogledu rasta realnog izvoza i uvoza roba i usluga. Glavni ekonomisti tako očekuju postupan oporavak gospodarstava u srednjoj Europi predvođen blagim oporavkom u Njemačkoj, tako da bi hrvatski izvoz mogao rasti po stopi od 3,4 posto, pri čemu se raspon očekivanja ekonomista kreće između 2,4 i 5,5 posto.

Uvoz, koji se kreće pod utjecajem rasta domaće potražnje, trebao bi rasti po nešto većoj stopi, 3,9 posto, pri čemu je raspon predviđanja ekonomista između tri i šest posto.

Uz takva kretanja, stopa nezaposlenosti mogla bi pasti na 6,2 posto, a u skladu s Vladinim proračunskim planom za iduću godinu, očekuje se produbljivanje deficita do oko dva posto BDP-a, što će zadržati omjer vanjskog duga iznad granice od 60 posto. Pritom, prosjek očekivanja na kraju 2024. nalazi se na 60,3 posto, uz raspon očekivanja od 59 do 61,4 posto, navode iz HUB-a, dodajući da će inflacija i dalje davati doprinos smanjenju omjera javnog duga.

Očekuje se početak ciklusa spuštanja kamatnih stopa ESB-a

Glavni ekonomisti predviđaju da će u toku 2024. započeti ciklus spuštanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB), međutim, anketa otkriva razlike u pogledu početnog trenutka spuštanja.

Dvoje ekonomista tako prvo spuštanje kamatnih stopa ESB-a očekuje u drugom tromjesečju, a njih dvoje tek u drugoj polovini godine, prema njenome kraju.

Dvoje ekonomista je dalo i konkretnu prognozu intenziteta smanjenja, pa tako jedan smatra da u toku iduće godine slijedi smanjenje za 0,5 postotnih bodova u europodručju i 0,75 postotnih bodova u SAD-u, dok drugi smatra da će smanjenje za europodručje iznositi 0,75 postotnih bodova, a jedan do 1,25 postotnih bodova za SAD.

Inače, predsjednica HUB-ova kluba glavnih ekonomista hrvatskih banaka je Ivana Jović iz Privredne banke Zagreb (PBZ), zamjenik joj je Hrvoje Dolenec iz Zagrebačke banke (Zaba), a u Klubu se nalaze i Alen Kovač iz Erste banke te Zrinka Živković-Matijević iz Raiffeisen banke. Najnovija anketa među njima provedena je tijekom prosinca ove godine, a rezultate je obradila Arhivanalitika.