Tatjana Holjevac, potpredsjednica Skupštine Grada Zagreba, ne smatra da se prerano pohvalila prvostupanjskom presudom u korist Zagrebačkoga holdinga po kojoj HT mora plaćati Gradu korištenje DTK. Pobjeda HT-a nad DTK-om bio bi, ističe, poraz za gospodarski razvoj grada Zagreba, iz kojeg, upozorava, curi novac za ICT, jer Grad Zagreb, Zagrebački holding i APIS IT, koji je u suvlasništvu Grada, ne rade koordinirano. Rezultat je natječaj od potencijalno 4,6 milijuna eura za besplatan wifi koji Zagrebački holding, tvrdi Holjevac, već posjeduje, jer ga je sama inicirala. "U siječnju 2008. Zagrebački holding pustio je u rad prvi besplatni wifi hot-spot na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, a uslugu smo u rad simbolično pustili Bandić i ja surfajući dok su nas fotografirali za medije", prisjeća će Holjevac te dodaje da je Holding zatim zapustio taj projekt.

Zašto je taj projekt zapušten?
Možda nije bilo motivacije da se nastavi, jer da je svaki hot-spot stajao deset ili sto puta više, projekt bi se vjerojatno nastavio. Ovako je ukupna vrijednost projekta bila 700.000 kuna.

Ali zašto uopće postavljati besplatne hot-spotove po gradu kad ima operatera koji nude takve usluge?
Infrastruktura razvijene zemlje nisu samo autoceste koje plaćamo nego i mreža cesta koje su besplatne za vožnju. Isto je s infrastrukturom razvijenih gradova. Nisu to samo 4G mreže operatera koje plaćamo, već i besplatan wifi koji upotpunjuje tu ponudu. Zagreb je druga najveća turistička destinacija u Hrvatskoj, pa je besplatan wifi u vrijeme društvenih mreža marketinška infrastruktura koja turistima koji koriste Facebook, Twitter i Google Maps omogućuje da pronađu traženu lokaciju i odmah pošalju svoje slike i komentare na internet te nas tako promoviraju. Društveno je to važno jer se povećava dostupnost interneta širem krugu korisnika. Za grad je to važno jer pomaže u  promociji usluga pametnog grada.

Zašto niste zaustavili taj natječaj prije nego što ga je Bandić raspisao?
Za to sam doznala kao i ostali, iz medija. To je loše i zato u Zagrebu treba uspostaviti koordinaciju između informatike Grada Zagreba, Zagrebačkog holdinga i APIS IT-a. Svaki od njih ponaša se kao feud i prigovara drugome da mu ulazi u nadležnost, a ne razmišlja se o tome što je dugoročno dobro za Zagreb kao cjelinu. Rezultat: raspisuju se natječaji za koje nitko ne zna. Zagreb je u posljednjih desetak godina iz grada koji je otišao najdalje u primjeni ICT-a sada slabije razvijen u području infrastrukture i usluga pametnog grada nego što je to Rijeka. A slučajeva poput wifija u međuvremenu se nagomilalo još.

Što je napravila Rijeka, a Zagreb nije?
Rijeka nije dopustila da im neki feudi, kojima je glavni interes da oni naručuju opremu, i dobavljači, koji žele tri puta prodati jedno te isto, diktiraju razvoj. Uzela je domaće konzultante i to radila koordinirano i brzo.

Zašto je tempo bitan?
Zato što se tehnologija mijenja brzo, a u ovakvim projektima nije bitna samo organizacija i odluka nego treba razmišljati o tome i kad ići u nabavu tehnologije i koju odabrati. Primjerice, kad sam 2005. došla u Gradsku skupštinu, zidovi su posvuda se bili raskopani, jer se postavljala optika. Tako je odlučeno još 2000., ali je tek pet godina kasnije za to pronađen novac. Sve se to moglo jeftinije napraviti bežično preko wifija i bez uništavanja spomenika kulture, ali nije bilo sluha i nisam uspjela zaustaviti taj projekt. Danas bismo trebali to raditi pametnije, znači koordinirano i planski.

Što Zagreb sprječava da to provede?
Elektronička uprava grada traži i drukčiju organizaciju gradskih službi. Kada znamo da ni Rijeka to nije napravila preko noći, onda Zagreb zaostaje u tom procesu još više.

Zašto taj posao ne bi mogao odraditi APIS IT, koji već radi na ujedinjenom računu za komunalne usluge za grad?
Ne može jedna tvrtka u suvlasništvu Grada odlučivati što je najbolje za Zagreb. To mora raditi gradska uprava. Jednako kao što se gradska uprava ne može baviti upravljanjem kamerama, semaforima i hotspotovima, jer zato postoji Zagrebački holding. Znači, logično bi bilo da Grad bude naručitelj, a Zagrebački holding izvršitelj posla. Tako je u slučaju cesta i ne vidim razloga zašto tako ne bi bilo i u slučaju ICT-a. Onda je na Zagrebačkom holdingu da vidi ima li dovoljno ekspertize, može li posao odraditi APIS IT ili neka treća tvrtka. To je razlog zašto je potrebna koordinacija između grada, holdinga i APIS IT-a.

Zašto tvrdite da je za pametan grad bitna DTK infrastruktura?
Zato što je to komunalna infrastruktura za ICT, na isti način na koji su ceste komunalna infrastruktura za gradski promet ili vodovod za život i čistoću grada. Zato je važna i presuda koju je Zagrebački holding dobio, a po kojoj HT mora plaćati gradu korištenje DTK.

Zašto ste se pohvalili tom presudom kad je prvostupanjska, odnosno znate da se HT može žaliti i ishod možda bude drukčiji?
I to je pravna opcija, ali svim pravnim sredstvima ćemo se boriti da se ne ostvari. Pobjeda HT-a nad DTK-om bio bi poraz za gospodarski razvoj Zagreba. I ne samo Zagreba, jer svi drugi gradovi u Hrvatskoj prate što se događa s tim slučajem. Bivši je premijer Ivo Sanader, kroz Zakon o elektroničkim komunikacijama (ZEK), pokušao HT-u dodijeliti vlasništvo nad DTK. U tome bi već uspio da se Zagreb nije uključio u pravnu bitku kako bi obranio dijeljenje imovine građana jednoj privatnoj tvrtki. Borimo se na dva fronta protiv tih po Hrvatsku štetnih političkih poteza. Kroz tužbu na Općinskom sudu u Zagrebu želimo pokazati da HT mora plaćati korištenje DTK, jer je infrastruktura u 70-80 posto slučajeva vlasništvo Grada, a time i građana Zagreba. Preostalih 20-30 posto je vlasništvo HT-a, na što se operater upisao kao vlasnik. To ne osporavamo, jer toliko je HT i gradio DTK. Tu bitku smo napola dobili. Drugi front otvorili smo na Ustavnom sudu, gdje osporavamo članak četiri ZEK-a o pravu puta, čime je HT dobio na korištenje DTK i zakočio razvoj ICT-a, a time i gospodarstva u gradu i u Hrvatskoj. No, Ustavni sud već tri godine nije ušao u taj predmet. A on je bitan i zbog toga što nas sad čeka slična situacija sa infrastrukturom HEP-a i plinovodima. Ne treba promijeniti cijeli ZEK, samo taj članak.

U kojem smislu?
Država bi svim tim tvrtkama, telekom operaterima, trebala poslati jasnu poruku da su oni tu zato da daju usluge, a da su vlasnici infrastrukture država i/ili lokalne samouprave. Tako je u većini europskih gradova, gdje je DTK vlasništvo lokalne zajednice i to prepoznaje i EU kroz strukturne fondove, gdje su lokalne samouprave u pravilu glavni ili jedan od nositelja projekata. Ni EU ne očekuje od operatera da sami razvijaju optičke mreže, jer znaju da tržišnu utakmicu na njima koče upravo najveći igrači poput British Telekoma, France Telekoma i Deutsche Telekoma. Situacija u Hrvatskoj po tome nije nikakva iznimka, ali u borbi za očuvanje monopola HT je zakočio razvoj grada i države.

Ako se to sve ostvari, kakav plan Zagreb ima za gradnju optike do 2020. godine?
Plan je da u Zagrebu do 2020. uvedemo optički priključak u svaki stan, kuću i ured. Digitalni grad, podružnica Zagrebačkog holdinga, već je napravila pilot projekt i studiju izvedivosti. Sredstvima EU spojit ćemo 250.000 kućanstava u pet godina, odnosno 50.000 godišnje.

S obzirom na to da HT tvrdi da je neisplativo postavljati optiku, znači li to da Zagreb ulaže u nešto što mu neće vratiti uložena sredstva?
Ne znam za HT, ali znam da će se Digitalnom gradu, podružnici Zagrebačkog holdinga, investicija u FTTH u Sopnici vratiti u roku od sedam do deset godina. To je vrlo isplativ posao, a cijelu investiciju isplaćuju operateri, ne građani. Sa svim dodatnim uslugama holding od optike u Sopnici godišnje ubire oko dva milijuna kuna prihoda. Tamo svaki korisnik može dobiti uslugu bilo kojeg operatera, osim HT-a. To naglašavam, jer iako smo svim operaterima ponudili iste uvjete, jedino je HT odlučio da tamo neće pružati svoje usluge.

Rasipanje novca na zaboravljenu optiku

Kažete da se slučajeva poput wifija nagomilalo još. Koji su?

Slično se dogodilo s kamerama za snimanje prometa. Holding je nabavio opremu i ostavio je postrani. Onda je Grad otkupio opremu od Holdinga i krenuo u taj posao. Sreća je bila što su te kamere iznimno skupe, pa ih nisu zagubili. Ili slučaj gradske optike. Naime, Grad je već postavio optiku po cijelom gradu koja povezuje sve njegove upravne zgrade. Naši informatičari u Gradskoj skupštini čak koriste neke od tih optičkih linija, one za koje znaju, jer uvid u taj projekt u cjelini više nitko nema. I u to je uložen velik novac, a zatim je ta optika pala u zaborav ili se samo djelomično koristi. Umjesto toga, i za to je Zagreb raspisao natječaj i sada taj posao za Grad obavlja privatna tvrtka. To je rasipanje. A već imamo slučajeva kad se takvo rasipanje gradskoga novca spriječilo, kao u slučaju koordinacije za popravak i izgradnju cesta i ugradnju sve gradske infrastrukture. Umjesto da svatko kopa i prekopava po volji, sad mora proći kroz tu koordinaciju. To je donijelo velike uštede, a građanima se više iste ulice ne kopaju nekoliko puta godišnje. Da postoji gradska koordinacija za ICT, postigli bismo sličan učinak i ubrzali pretvaranje  Zagreba u pametan grad.

Što točno znači u pogledu ICT-a kovanica pametan grad?

Na primjeru Rijeke možemo vidjeti da je to grad u kojem se svi ugovori koje je grad potpisao nalaze na jednom mjestu, u elektroničkoj arhivi, a ne kao u Zagrebu u nečijoj ladici da njima gospodari. Gradonačelnici mogu potpisati dokument i s druge strane planeta, a građani mogu pratiti u kojoj su fazi njihovi zahtjevi, i sve je to moguće korištenjem ICT sustava za upravljanje dokumentima. To također znači da gradske papire ne trebate čekati u redu, već ih možete dobiti preko interneta, kao na internetskom bankarstvu. Drugim riječima, imati pametni grad znači olakšati život građanima i istodobno biti atraktivniji investitorima, dovesti više ulaganja i otvoriti više radnih mjesta.