Hrvatsku će na javnoj raspravi o Haškom sudu u Općoj skupštini UN-a 10. travnja, koju je sazvao njezin predsjedavajući Vuk Jeremić, predstavljati samo hrvatski veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović, potvrđeno je Hini iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Bivši srbijanski ministar vanjskih poslova Vuk Jeremić, koji predsjedava Općom skupštinom UN-a od lipnja prošle godine, iskoristio je svoje pravo sazivanja tematske sjednice i zakazao je raspravu o ulozi međunarodnih kaznenih sudova u ostvarivanju pravde i procesu pomirenja, nezadovoljan oslobađajućim presudama Haškog suda hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču.

U veljači je Jeremić pozvao zemlje članice UN-a da na tu raspravu pošalju svoje predstavnike "na najvišoj mogućoj razini".

Hrvatska to nije smatrala potrebnim i od prije je poznato da hrvatski predsjednik Ivo Josipović zbog toga ne kani u New York. "Predsjednik Josipović neće ni govoriti, niti nazočiti raspravi u Općoj skupštini UN-a", rečeno je u Uredu predsjednika RH. Hrvatsku će na tom skupu predstavljati samo veleposlanik pri UN-u Ranko Vilović.

Međutim, čini se da Jeremiću neće sve ići kako je isplanirao niti kada su u pitanju druge zemlje i institucije. Kritičari smatraju da Jeremić želi iskoristiti tu konferenciju kako bi okrivio UN-ov tribunal da je optužio više od 90 Srba, uključujući i bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića koji je umro u zatvoru u Den Haagu 2006. godine.

Jeremić je također suočen s reakcijom vlada i međunarodnih pravnika koji "smatraju da zloupotrebljava svoj položaj za svoje uske nacionalne interese", objavio je nedavno američki časopis Foreign Policy.

Foreign Policy opisuje Jeremića kao "hiperaktivnog političara koji se s pozicije koju sada obnaša trudi promijeniti sliku o Srbiji koja je stvorena devedesetih godina" prošlog stoljeća.

Posljednjih dana je nekoliko međunarodnih pravnih stručnjaka, među kojima predsjednik Međunarodnog kaznenog suda Song Sang-Hyun, koji su prvotno potvrdili svoj dolazak na tu konferenciju, ipak odustalo.

Theodor Meron, predsjednik Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) također je objavio da neće sudjelovati. "Gospodin Jeremić je, kao što to svi znamo, javno rekao, da je sazvao ovaj skup kao reakciju na određene presude. To nameće pitanja o temeljnim pravilima o poštivanju vladavine prava", kazao je.

Mnoge vlade, uključujući američku i članica EU-a, sada razmatraju slanje diplomata niže razine na tu konferenciju kako bi pokazali svoje nezadovoljstvo zbog Jeremićevih stavova, objavio je časopis.

Američki veleposlanik za ratne zločine Stephen Rapp isto nema namjeru sudjelovati na raspravi u Općoj skupštini UN-a. "Ja ne idem. SAD će, koliko ja znam, tijekom rasprave predstaviti priopćenje zajedno s još nekoliko zemalja, u kojem ćemo izraziti našu potporu međunarodnoj pravdi i važnosti poštenih sudskih procesa", izjavio je Rapp.

Američki diplomat upozorio je protiv pokušaja da se međunarodnim sudovima za ratne zločine pripisuje pristranost na štetu određenog naroda ili kolektiviteta, što je pratilo najave zakazivanja rasprave u Općoj skupštini za 10. travnja.

Među onima koji su otkazali dolazak ili odbili poziv su predsjednica Skupštine država članica Međunarodnog kaznenog suda Tina Intelmann, posebni savjetnik glavnog tajnika UN-a za sprečavanje genocida Adam Dieng, izvršni direktor Human Rights Watcha Kenneth Roth i odvjetnica glavnog tajnika UN-a Patricia O'Brien.

Prema pisanju beogradskih medija Jeremić je izjavio da će, unatoč pritiscima, ustrajati u namjeri da se u UN održi rasprava o radu međunarodnog kaznenog pravosuđa i naglasio kako "nema sile koja bi ga mogla natjerati od odustane".

Jeremić se pohvalio srbijanski medijima prošloga tjedna da "pokušaj organiziranja bojkota nije uspio" i da će se rasprava o Haškom tribunalu održati 10. travnja, ali nije želio govoriti o sudionicima pa o ni tome jesu li točne informacije kako na skupu neće biti "diplomatske kreme".

Pretpostavlja se da na samoj raspravi hrvatski veleposlanik Vilović neće ulaziti ni u kakve političke ocjene rada Haškog suda nego da će govoriti o tehničkim pitanjima. Pritom se misli na iznošenje činjenica tipa da Hrvatska ima ustavni zakon o suradnji s Haškim sudom kao i podataka koliko je optuženih za ratne zločine hrvatsko pravosuđe procesuiralo.

"Mi poštujemo bilo koju presudu koju donose međunarodne pravosudne institucije. Mi se s njom možemo slagati ili ne slagati, ali je poštujemo", ističe jedan hrvatski diplomatski izvor.

Hrvatska nema razloga upuštati se u politiziranje na toj raspravi jer je ona svoje odradila – ostvarila je punu suradnju s Haškim sudom, što je bilo jedno od mjerila za zatvaranje jednog od najtežih poglavlja u pristupni pregovorima RH s Europskom unijom, poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava. U zadnjim izvješćima pred Vijećem sigurnosti UN-a glavni haški tužitelj Serge Brammertz nije ni spominjao Hrvatsku jer nije bilo nikakvih otvorenih pitanja u suradnji.

Osim toga, Hrvatska ima aktivan pristup u adresiranju specifičnih pitanja na planu zaštite i promicanja ljudskih prava, uključujući i pojedina pitanja koja predstavljaju nasljeđe oružanog sukoba iz devedesetih godina prošlog stoljeća, kažu diplomatski izvori.