Premijer Andrej Plenković u četvrtak je izjavio da će Hrvatska, uz instrument oporavka koji je EK jučer predložila i novi višegodišnji financijski okvir (VFO), u razdoblju od 2021. do 2027. imati duplo više sredstava na raspolaganju nego u prethodnih 7 godina, što pokazuje da je članstvo u EU dobro, kao i da je jako dobro da se ide u dublju integraciju.

Koliko ćemo biti uspješni s ovim fondom?

Gentiloni: Fond za oporavak iznosi 750 milijardi eura

Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na plan pod nazivom “EU sljedeće generacije”, koji je Europska komisija predstavila u srijedu, Plenković je kazao da je riječ o izrazito važnom dokumentu za gospodarski oporavak, koji je nastajao zadnjih nekoliko tjedana i mjeseci, i plod je intenzivnih konzultacija s EK Hrvatske i ostalih članica EU.

Tim dokumentom planirano je 750 milijardi eura potpore članicama za poticanje oporavka nakon pandemije Covida-19, pri čemu je za Hrvatsku predviđeno nešto više od 10 milijardi eura, od čega 7,3 milijarde bespovratna sredstva, a 2,65 milijardi kroz moguće zajmove. EK će izaći i s prijedlogom za alociranje 1.100 milijardi eura u okviru višegodišnjeg financijskog okvira.

Nakon pandemije promijenili su se prioriteti u radu Europske komisije, izjavio je Plenković te dodao da je važan izraz političke volje država članica da se usvoje dokumenti koji će povrh onoga što nosi idući 7-godišnji proračun (VFO) dati dodatnu financijsku mogućnost za provođenje projekata, planova i mjera za brz oporavak svih članica.

Taj instrument za oporavak je dokumenti pod nazivom “EU sljedeće generacije”, koji predstavlja okvir na temelju kojega će se angažirati, uz 1.850 milijardi eura u sklopu novog 7-godišnjeg proračuna, još dodatnih 750 milijardi eura. On će se provoditi kroz tri stupa – potpora članicama u oporavku, pokretanje gospodarstvu uz pomoć privatnih ulaganja te da se nauče određene lekcije iz ove krize, rekao je premijer.

“Svi ovi dokumenti su važni za Hrvatsku, jer će nam omogućiti da sve ovo što je u protekla dva-tri mjeseca Vlada svojim odlukama napravila za očuvanje radnih mjesta, za sugrađane koji su zaposleni u privatnom sektoru i premošćivanje ove situacije gdje možda nisu imali dovoljno proizvodnih, proizvođačkih, trgovačkih ni uslužnih aktivnosti, da kažemo da ne samo da ćemo osigurati 3.250 kuna naknade za ožujak i dva puta po 4.000 neto za travanj i svibanj, nego nećemo uzeti ni poreze i doprinose. Većeg pružanja ruke i stajanja iza privatnog sektora teško se moglo i zamisliti. Nema presedana u modernoj hrvatskoj povijesti”, ocjenjuje Plenković

podizanje gornje granice

EK predlaže 1850 milijardi eura za oporavak europskog gospodarstva

Po njegovim riječima, taj dokument izrazito je izdašan za Hrvatsku, jer donosi prema prijedlogu EK alokaciju od 10,013 milijarde eura u iduće četiri godine, od čega su 7,36 milijardi eura bespovratna sredstva, što je gotovo 55 milijardi kuna. Uz to, postoji i mogućnost uzimanja zajmova od 2,65 milijardi eura, što je praktički oko 75 milijardi kuna, povrh sredstava iz EU proračuna, a ta sredstva mogu se iskoristiti za potpore zaposlenicima, malim i srednjim poduzećima, digitalnoj transformaciji, pomoć sektorima od turizma do kulture.

“Riječ je o iznosu koji doseže gotovo 20 posto BDP-a”, ustvrdio je Plenković.

Dodao je i da će novi prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira biti značajno bolji za Hrvatsku nego onaj koji je bio na stolu u veljači. “Sa sigurnošću mogu reći da ćemo uz ovaj instrument oporavka i VFO u razdoblju od 2021. do 2027. imati duplo više sredstava na raspolaganju nego što smo imali u razdoblju 2014-2020. I zato je članstvo u EU dobro i zato je jako dobro da idemo u dublju integraciju”, rekao je Plenković. Dodaje da se ovdje vidi što znači osnaženi suverenitet Hrvatske kao članice EU jer nema nikoga drugog tko bi nam mogao dati tolika sredstava.

Plenković je kazao i da je, s obzirom na sjajne rezultate Nacionalnog stožera civilne zaštite, Vlada napravila plan o izmjeni odluke o privremenoj zabrani prelaska granice za državljane niza zemalja. “Otvaramo se za turizam, i to bi se odnosilo na Sloveniju, Mađarsku, Austriju, Češku, Estoniju, Latviju, Litvu, Poljsku i Njemačku”, istaknuo je te najavio da će se s poboljšanjem situacije širiti  skupinu zemalja iz kojih će turisti moći dolaziti u Hrvatsku.