U Hrvatskoj je oglašeno 26 tisuća slobodnih radnih mjesta. Listu najtraženijih predvode kuhari, prodavači, čistačice, pomoćni kuhari i kuhinjski radnici, a slijede ih vozači, diplomirani ekonomisti, zidari i medicinske sestre! Bez obzira na to što je država dala zeleno svjetlo za sedam tisuća stranaca, tvrtke ne smanjuju pritisak za nove kvote, a urgentno je stanje u brodogradnji, strojogradnji, građevini i prijevozu. Prema procjenama poduzetnika, posla ima za još 16 tisuća stranaca, piše Večernji list.

HUP se uz to žali da presporo dobiva suglasnosti i za odobrene kvote te traži da se mijenjaju pravila za strance. Čak i šef sindikata metalaca Vedran Dragičević navodi da je upitna realizacija 1,5 milijardi eura ugovorenih poslova u brodogradnji. Procjenjuje se da je zadnjih sedam-osam godina otišlo oko 20 tisuća metalaca koji su našli posao u Italiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Austriji i skandinavskim zemljama. Da se vrate, svi bi mogli naći posao kod kuće.

Nije samo plaća

– Ljudi će se početi vraćati ako im se osnovna plaća poveća na tisuću eura neto. Sindikat neće biti protiv stranih radnika jer je i nama u interesu da se ugovoreni poslovi obave, ali tražimo da se povećaju plaće – ističe Dragičević. Stanje na tržištu rada je takvo da će tvrtke doista morati stubokom promijeniti odnos prema zaposlenima, no HUP s rezervom gleda na povišenje plaća. – Naše tvrtke nadmeću se na otvorenom tržištu i moraju biti u stanju ponuditi konkurentne cijene usprkos tome što su opterećene vrlo visokim troškovima. Zbog toga je prostora za povećanje plaća malo i situacija je različita u pojedinim industrijama – navodi Admira Ribičić, direktorica u HUP-u, uz opasku da je problem odlaska ljudi iz zemlje ili nedostatka radne snage samo dijelom vezan uz visinu plaća.

Kao primjer navodi da ICT industriji, koja ima visoke plaće, nedostaju tisuće ljudi. U Zavodu za zapošljavanje pojašnjavaju da su na sajmovima prikupili deset tisuća molbi sezonaca koji čekaju poziv da počnu raditi, no iz turističke branše tvrde da je i to malo. Ove bi godine razne programe dodatnog osposobljavanja i prekvalifikacije trebalo proći oko osam tisuća nezaposlenih za rad u ugostiteljstvu i turizmu, brodogradnji, građevini i metalskoj industriji. Ovisno o programu, njihovo će školovanje trajati od tri do devet mjeseci, no na burzi podsjećaju da tvrtke mogu i samostalno tražiti potpore za osposobljavanje radnika, ali to rijetko čine.

– Svi bi htjeli gotovog čovjeka, nitko ne bi uložio u njega – kaže stručnjakinja uključena u proces. No zato su veliku nervozu izazvali novi kriteriji za korištenje stručnog osposobljavanja jer je država uvela dodatne kontrole. Tvrtkama koje su dosad uzimale besplatno mlade ljude s burze, ali ih nisu zaposlile nakon isteka stručnog osposobljavanja (SOR-a), novi zahtjevi više ne prolaze. Ograničen je i broj mladih ljudi na SOR-u u javnim ustanovama i javnom sektoru na 10 posto ukupne zaposlenosti.

Cijeli članak pročitajte ovdje.