Piše: Đuro Njavro, Zagrebačka Škola Ekonomije i Managementa

U gospodarskoj borbi za radna mjesta i izlazak iz recesije, u teškoj i kriznoj 2014. nitko ne bi trebao upirati prstom u druge, a sebe pokrivati staklenim zvonom. Sve snage u Hrvatskoj moraju se u 2014. uključiti u borbu protiv krize, u provedbu rješenja koja je suvremena ekonomska misao iskušala u sličnim situacijama.

• 'Jopac' unosi revoluciju u rad Porezne uprave, evo što trebate znati

• Kraj 2013. donosi i poveći paket poreznih promjena, evo pregleda

Uzroci krize u Hrvatskoj su: Model razvitka koji se temelji uglavnom na domaćem tržištu i vanjskom dugu. Prevelika i neučinkovita državna administracija, te loše upravljanje javnim i općim dobrima. Velika potrošnja države, mnogobrojni neefikasni projekti, kao i neodrživi, te u skoroj budućnosti teško isplativi investicijski projekti.

Preveliki utjecaj države u gospodarstvu – počevši od veličine proračuna, utjecaja države preko brojnih fondova i agencija, do prevelikog udjela javnih poduzeća i poduzeća koje država kontrolira u ukupnom gospodarstvu. Visoka nezaposlenost i nedovoljno razvijeno tržište,
te golemo porezno opterećenje koje smanjuje konkurentnost i time još povećava nezaposlenost. Želimo li se izvući iz sadašnje krize i približiti prosjeku EU u slijedećem razdoblju, moramo vratiti gospodarstvo na putanju realnog rasta od najmanje 4% godišnje.

To se može postići samo novim načinom rasta. Nova paradigma rasta treba ići za poticanjem i nagrađivanjem izvrsnosti i učinkovitosti. Poticanjem izvoznika i inovativnih poduzeća treba sustavno pomaknuti čitavu privatnu privredu u tom smjeru. Samo gospodarstvo utemeljeno na znanju može se učinkovito prilagođavati izazovima u svjetskom gospodarstvu, prioritet su ulaganja u obrazovanje i znanje. U modernizaciju hrvatskog gospodarstva i društva treba uključiti i dosad neiskorištene potencijale iseljeništva. Učinkovitost i
izvrsnost treba sustavno ugraditi u sve sastavnice državne uprave. Reforma administracije i javnog sektora se potiče nagrađivanjem učinkovitosti, racionalizacija i ušteda. Smanjenje javne potrošnje omogućava niže stope poreza i doprinosa, a privatnom sektoru daje
dodatni impuls da svojom konkurentnošću i zapošljavanjem ponude korisnicima ranijih javnih usluga jeftinije i bolje alternative. Država mora poticati zapošljavanje nizom mjera. Prva godina zaposlenja bez plaćanja poreza i socijalnih doprinosa, lako dostupni krediti i poticaji za poduzetništvo i samozapošljavanje, te sufinanciranje potrebnih prekvalifikacija dio su mjera. 

Hrvatskoj treba jednostavniji i pravedniji porezni sustav. Današnji porezni sustav svojom usmjerenošću prema velikom oporezivanju rada uz istodobno previsoke doprinose za zdravstvo i mirovine teško opterećuje konkurentnost hrvatske privrede. Sadašnji PDV među najvišima je u svijetu. Zbog krize trebalo bi 2014. početi smanjivati porezna opterećenja obrtnika i poljoprivrednika. Jasnijim i jednostavnijim zakonskim okvirom treba potaknuti pošteno tržišno natjecanje. Smanjiti prereguliranost i uplitanje države u mnoge segmente poslovanja, te visoke troškove praćenja i zadovoljavanja propisa.

Sadašnji zakonski okvir zbog svoje prenormiranosti, neusklađenosti i nerazumljivosti potiče izbjegavanje propisa i mogućnosti korupcije. Zato bi krizne 2014. sve snage u društvu trebale iskoristiti tako da započne povratak boljoj Hrvatskoj, čiji je ključ zaposlenost, sloga i solidarnost.