Stručnjaci odavno upozoravaju da Hrvatska, koja nema viziju i dugoročnu strategiju razvoja zemlje i koja sa svakom promjenom vlasti smjenjuje stručne kadrove iz vrha javne uprave te dovodi svoje, ne može živjeti ni razvijati se samo od turizma i iznajmljivanja apartmana. Voda je došla do grla, gubimo stanovništvo, zemlja je neravnomjerno razvijena, pojedini krajevi su opustošeni, nema ozbiljnih rasprava i planova gdje će svaka regija biti za 15-20 godina, kažu.

Izostanak takve strateške vizije ovih je dana došao u samo središte interesa ključnih političkih aktera, što je itekako vidljivo iz prepucavanja između Banskih dvora i Pantovčaka. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Vladu proziva za sporost u donošenju sustavnih mjera koje bi spriječile daljnju demografsku devastaciju Hrvatske, a premijer Plenković uzvraća pozivom svima da se manje bave paušalnim komentarima i pokažu veću odgovornost.

Mentalitet i optimizam

– Ekonomski napredak nije jedini preduvjet za demografsku revitalizaciju. Za to je potrebna i promjena mentaliteta, dašak optimizma u društvu – poručuje premijer Andrej Plenković.

Istodobno, Vlada uvjerava kako će na demografske izazove odgovoriti Nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine. Riječ je o hijerarhijski najvišem aktu strateškog planiranja koji bi trebao definirati viziju razvoja zemlje i postaviti glavne razvojne smjerove i strateške ciljeve te odrediti kvalitetu života današnjih i budućih generacija u Hrvatskoj.

Rok za njezino donošenje je ožujak 2020. godine, a na izradi dokumenta angažirano je pet radnih skupina za ključne politike, i to radna skupina za makroekonomske politike, pravosuđe i dobro upravljanje, radna skupina za teritorijalni razvoj, radna skupina za obrazovanje, znanost i razvoj ljudskih potencijala, radna skupina za industrijski razvoj i razvoj poduzetništva te radna skupina za demografiju i socijalne politike. Nositelji posljednje su Ministarstvo za demografiju, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava i Ministarstvo branitelja. Politolog prof. Zdravko Petak ističe da je odavno trebalo napraviti strategiju nacionalnog razvoja, ali i upozorava da je svojedobno kolega Mirošević s Ekonomskog instituta analizirao naših osam-devet kapitalnih strategija i da se pokazalo da je samo mali dio njih bio djelotvoran za akciju. Drugim riječima, dodaje, nisu sve strategije bile auto s četiri kotača, nego s jednim, dva ili tri. Može li sada biti drukčije?

Nekad dvostruka dnevnica

– Bio bih najsretniji čovjek kad bismo prvi put dobili kvalitetnu strategiju jer bi to značilo da Hrvatska ide polako naprijed. Nacionalna razvojna strategija ne može biti popis lijepih želja, nego mora imati jasne, konzistentne ciljeve i izvore financiranja, jasne podjele nadležnosti i mehanizme strateškog planiranja. Za državu je kapitalno važna i koordinacija javnih politika, a to je kod nas sve bez glave i repa. Problem je što kad dođu i jedni i drugi na vlast okljaštre vrh javne uprave. Morate imati barem 200 profesionalaca koji vam drže državu, od budžeta i vodoprivrede do obrazovanja i koji će vam reći što su vam normalni potezi koji se ne mijenjaju s promjenom vlasti. A kod nas sve vrijeme opterećeni političkim zovom je li netko komunjara, nacionalist, u HDZ-u ili SDP-u, smjenjivanjem profesionalaca iz vrha misle da ćemo riješiti stvar, pa smo sve bliže Bugarskoj. I onda ljudi koji ne znaju ništa ni o čemu misle da ćemo stići Dansku za dvadeset godina, a na kraju ostajemo bez ljudi, što vodi potpunoj nacionalnoj katastrofi – govori Petak.

Ne može se, kaže naš sugovornik, ništa napraviti histeričnim političkim urlicima. Za razvoj države ključan je kapacitet vlasti da razvijaju kvalitetne javne politike, pa treba dići kapacitete od ministarstava do agencija da rade kvalitetnije politike koje ne smiju stati kao što je u nas sve stalo s krizom u Agrokoru. Ako vam dođe neki drugi poluagrokor, napominje Petak, ne smije stati svih drugih 15 projekata.