Sa šest godina odmaka od SAD-a, tiskanje novca za ekonomskog rasta stiže i u Europu. Čelnik Europske središnje banke Mario Draghi najavio je povijesni, ali kontroverzan, potez obvezujući banku na kupovinu vrijednosnica vrijednu oko 1320 milijardi eura.

Unatoč njemačkom 'ne', u ožujku ECB kreće u otkup po 60 milijardi eura mjesečno vrijednosnica do 2016. Potez je došao nakon što je sve poduzete mjere nisu dale rezultata; rast u eurozoni je na mlakih 0,2 posto u trećem tromjesečju, a inflacija je u prosincu potonula na -0,2 posto, daleko ispod željenih dva posto. Tržišta su odmah reagirala padom eura čija je vrijednost pala oko 0,5 posto na 1,155 prema dolaru te oko 0,5 posto prema franku. No, i od nacionalnih središnjih banaka očekuju se sudjelovanje kako bi se članice prisililo na racionalne ekonomske politike čime se nastoje ublažiti njemački argumenti. To je posebno važno uoči grčih izbora na kojima se očekuje pobjeda Syriza stranke koja želi ponovno želi pregovarati o svojim dugovima.

Budući da će se program otkupa obveznica odnosi na 19 zemalja u kojima kola euro, domaće obveznice neće se naći na toj listi. Država će posredno profitirati padom cijene zaduživanja, ali je otvoreno koliko. Uoči novog izlaska pred investirore u veljači, ministar Boris Lalovac nije krio zadovoljstvo. "To je jako bitno, jer ako bude jeftinijeg novca u Europi, to znači da izdavanje obveznica Hrvatske na EU tržištu može biti po još povoljnijim stopama. To je zapravo i glavni razlog našeg ulaska u EU, da se možemo povoljnije zaduživati", ocijenio je. "Očekuje se sužavanje 'spreadova' zdravijih zemalja te onih ranjivih. Spreadovi su već uski, pitanje je koliko još mogu padati", kaže Željko Lovrinčević. Pad cijene novca u prvi mah čini se kao dobra vijest, no dugoročno destimulira politiku na reforme otvarajući prostor za nove neravnoteže. Slično razmišlja i Zdeslav Šantić, glavni ekonomist SG Splitske banke, da će opuštanje samo umanjiti vjerojatnost provođenja strukturnih reformi u Hrvatskoj.

"To bi već proveli ranije jer bi nas tržište stisnulo, a ovako će nastaviti jeftinije zaduživanje", kaže. Iako će tiskanje eura zakamuflirati eksterne neravnoteže zemalja, Lovrinčević upozorava da presudni faktor cijene duga ipak biti premija rizika pojedine zemlje. Zbog činjenice da se QE program u biti svodi na redistribuciju rizika s lošijh zemalja na one stabilnije, u četvrtak se dogodio paradoksalni rast premije njemačkog rizika, dok je grčki zabilježio blagi pad. No, prije nego je implementiran, efekt ECB-ovog poteza za Hrvatsku bio je negativan. Procjenjujući da će pritisak na franak eksponencijalno narasti s poplavom eura, Švicarska središnja banka pustila je tržištu da odluči o cijeni.

Instantni skok od dvadesetak posto prema euru, a posljedično i prema kuni, povećao je teret domaćeg duga klijenata u franku za četiri milijarde kuna. Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti očekuje dva efekta za domaću ekonomiju; pritiske na jačanje švicarskog franka te eventualni oporavak na Starom kontinentu. "Pod pretpostavkom da donese rezultata, da pokrene investicijski ciklus potrošnju i posljedično rast BDP-a, za nas bi to značilo bolju poziciju vanjsko-trgovinskih partnera i prelijevanje na rast izvoza", kaže Brkić.

"Efekt se neće osjetiti u 2015. jer je potrebno vrijeme da se pokrene transmisijski mehanizam i pokažu rezultati u domaćem izvozu", dodaje. Sam veli sumnja u dramatičan efekt jer, zbog limitiranih dosega monetarne politike, mjere mora pratiti fiskalna kroz štednju od čega bježi većina političara. Mato Njavro sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa, smatra da će biti zanimljivo promatrati reakciju HNB-a jer je tečaj kune vezan za euro. Kaže da će ECB-ov program vjerojatno omogućiti dostupnije zajmove gospodarstvu, povećati potražnju za kreditima, ali i među potrošačima za robe i usluge. Upozorava da se treba sjetiti Japana gdje je monetarna politika osiguravala niske kamate, kvantitativno opuštanje i niske razine jena, ali nije pomoglo. "Hrvatska bi morala iskoristiti ove pogodne uvjete i poduzeti reforme, kako bi spremna dočekala kraj ECB-ovog programa i povećanje kamata u budućnosti", upozorava Njavro.

2008.
8. listopada – Svjetske središnje banke koordinirano snižavaju ključne kamatne stope
25. listopada – Fed objavljuje 800 milijardi dolara vrijedan program kvantitativnog otpuštanja (QE)

2009.
5. ožujka – Banka Engleske lansira program kvantitativnog popuštanja od 75 milijardi funti
18. ožujka – Fed povećava QE na bilijun dolara

2011.
10. listopada – Banka Engleske povećava iznos otkupa državnih obveznica na 275 milijardi funti

2013.
4. travnja – guverner Banke Japana najavljuje program kvantitativnog popuštanja od 1,4 bilijuna dolara koji će udvostručiti novčanu masu

2014.
listopad – Fed otkupio posljednjih 15 milijardi dolara državnih obveznica studeni- predsjednik ECB-a Mario Draghi najavljuje kvantitativno popuštanje u eurozoni