Moderan, fleksibilan i jednostavniji za korištenje – riječi su kojima je jučer u Predstavništvu Europske komisije (EK) u Hrvatskoj predočen novi europski proračun za razdoblje nakon 2020. Do promjena financijske slike Europske unije dolazi, napomenuto je, zbog izlaska dosadašnjeg značajnog proračunskog kontributora Velike Britanije iz EU te sve veće zabrinutosti građana za sigurnost zbog čega su povećana ulaganja u taj segment, naglasio je voditelj predstavništva EK u Hrvatskoj Branko Baričević. U Hrvatskoj i dalje kohezijska politika i poljoprivreda ostaju glavni korisnici proračuna, iako u manjem obujmu, dok o važnosti EU fondova za Hrvatsku svjedoči podatak da udio EU novca u javnim investicijama kod nas iznosi 80, a europski je prosjek oko 8%. Na to je upozorila državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) Spomenka Đurić dodavši da Hrvatska prvi put ravnopravno sudjeluje u procesu pregovaranja višegodišnjeg financijskog okvira.

“Nećemo moći financirati sve prioritete, no vjerujemo da ćemo u suradnji i solidarnosti pronaći najbolje rješenje. EK je u svibnju objavila prijedlog zakonodavnog paketa za Kohezijsku politiku za razdoblje nakon 2020. u sklopu kojeg nam je za razdoblje 2021.-2027. dodijeljeno 9,89 milijardi eura, što je povećanje od 8,6% izraženo u tekućim cijenama“, naglasila je Đurić. Pametnija, zelenija, povezanija, inovativnija i socijalno osjetljivija Europa bliža građanima vizija je koja se novim prijedlogom proračuna planira postići, pojasnila je ravnateljica Opće uprave za regionalnu i urbanu politiku EK Vittoria Alliata di Villafranca.

“Ulaganja u regionalni razvoj fokusirat će se na pametniju i zeleniju EU, ne zato što ostale kriterije smatramo manje važnima, već jer vjerujemo da rast dolazi iz inovacija. Između 65 i 85% sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda dodijelit će se tim prioritetima“, istaknula je dodavši i da bi EK voljela vidjeti više razvojnih planova za posebno ugrožene regije kao što je Slavonija. S druge strane, ranije u utorak nakon sastanka Villafrance i ministrice MRRFEU Gabrijele Žalac, ministrica je izrazila nezadovoljstvo oko predloženog povećanja nacionalnih stopa sufinanciranja s 15% na 30%. MRFFEU smatra da povećanje ne pridonosi dodanoj vrijednosti Kohezijske politike i istovremeno je financijsko opterećenje za korisnike i državni proračun. MFRREU napominje i da, gledano u stalnim cijenama, Hrvatska u razdoblju 2021.-2027. zapravo ostvaruje smanjenje alokacije oko 5,7% što je u konačnici 8,76 milijardi eura za Kohezijsku politiku.