U ovoj turističkoj sezoni ostalo je nepopunjeno čak 1,2 milijuna radnih mjesta u ugostiteljstvu i turizmu u Europskoj uniji, s tim da su najviše pogođene turističke agencije, potom zrakoplovna industrija te sektor smještaja, a od zemalja najveći problem s nedostatkom radnika ima Italija.

Hrvatska se za ovu sezonu nekako ekipirala i prilagodila kad su u pitanju veliki poslodavci, a najviše problema kroz cijelu sezonu imaju mikro poduzetnici koji nemaju kapaciteta ni sredstava za sustavno kadroviranje. Čitav sektor pak traži od Vlade konkretna rješenja koja bi ubrzala sve procese za iduću godinu.

Analiza Svjetskog vijeća za putovanja (WTTC) je pokazala da je u 2020. godini sektor putovanja i turizma diljem EU pretrpio gubitak od gotovo 1,7 milijuna radnih mjesta, da bi se lani, kada su vlade počele ublažavati ograničenja putovanja, vratilo 571.000 radnih mjesta.

Ove godine turistički promet u Europi gotovo da doseže razine prije pandemije, po čemu je Europa iznad globalnog prosjeka, no ovaj dobar trend značajno ugrožava nedostatak radne snage, upozoravaju u Vijeću.

Predviđaju da su u ovoj sezoni putničke agencije najteže pogođene s 30% manjka radnika (gotovo jedno od tri slobodna radna mjesta nepopunjeno), dok će segment zračnog prometa i smještaja imati jedno od pet nepopunjenih radnih mjesta.

WTTC je prikupio podatke o radnoj snazi za Italiju, Portugal, Francusku, Španjolsku te UK. Njihovi podaci pokazuju da je Italija najviše pogođena od svih analiziranih europskih zemalja, jer u ovoj sezoni bilježi manjak od 250.000 radnika, čime jedno od šest slobodnih radnih mjesta ostaje nepopunjeno.

Sektor turizma u Italji prije pandemije 2019. godine zapošljavao je gotovo 1,4 milijuna ljudi, no u 2020. izgubljeno je više od 200.000 radnih mjesta. Analiza WTTC-a pokazuje da će segment smještaja i putničkih agencija biti najgore pogođeni, suočeni s više od jedne trećine (38%) odnosno gotovo polovicom (42%) nepopunjenih radnih mjesta.

Slijedi španjolski turizam kojem u ovoj sezoni fali 137.000 radnika, što znači da će jedno od 8 slobodnih radnih mjesta ostati nepopunjeno, s tim da najviše problema ima zrakoplovni sektor te potom hoteli.

U francuskom turizmu u ovoj sezoni nepopunjeno je ostalo 70.000 radnih mjesta, odnosno jedno od 19 slobodnih radnih mjesta. Prije pandemije u sektoru je bilo zaposleno više od 1,3 milijuna, a u 2020. ih je gotovo 175.000 izgubilo posao. U Francuskoj najviše problema ima zrakoplovna industrija, koja ne može popuniti jedno od tri radna mjesta, što svakodnevno osjećaju tisuće putnika.

Britaniju košta Brexit
Najmanji problem ima Portugal, kojem u trećem tromjesečju nedostaje 49.000 radnika, odnosno jedno od 10 slobodnih radnih mjesta ostat će nepopunjeno. Prije pandemije je u turizmu u Portugalu bilo zaposleno više od 485.000 ljudi, a u 2020. izgubljeno je više od 80.000 radnih mjesta.

U V. Britaniji Brexit je dramatično potencirao problem s kojim se suočavaju sve zemlje, a Vlada ne koristi fleksibilnost viznog sustava kako bi privukla radnike, upozorila je Julia Simpson, izvršna direktorica WTTC-a.

“Putovanja i turizam pridonijeli su gospodarstvu UK s gotovo 235 milijardi funti i zapošljavali gotovo dva milijuna ljudi, a sada su u opasnosti da zbog nedostatka radnika ostanu i bez velikog broja putnika koji će birati druge zemlje”, kaže Simpson. UK bilježi manjak od 128.000 radnika, odnosno jedno od 14 radnih mjesta je prazno. I tu pati zrakoplovna industrija.

Oko 30% stranih radnika odustaje od angažmana u Hrvatskoj zbog sporih procedura, kaže direktor HUT-a Veljko Ostojić/G. Jelavić/PIXSELL

WTTC i Europska komisija za putovanja (ETC) stoga su identificirali šest mjera koje vlade i privatni sektor mogu primijeniti za rješavanje ovog hitnog problema.

Na prvom mjestu predlažu da se olakša mobilnost radne snage unutar zemlja i preko granica te ojača suradnju na svim razinama, uključujući izdavanje viza i radnih dozvola. Druga mjera je omogućiti fleksibilan rad na daljinu, osobito ako ograničenja putovanja i dalje sprječavaju radnike da se slobodno kreću preko granica.

Sljedeća mjera je osigurati dostojne radne uvjete, uz socijalnu sigurnost i davanje prilika za napredovanje u karijeri, kako bi se ojačala atraktivnost sektora i zadržali novi talenti. Sljedeća mjera je ulaganje u usavršavanje i edukaciju zaposlenika, kako bi radna snaga stjecala nove vještine.

Traži se i promocija obrazovanja i prakse s učinkovitim politikama i javno-privatnom suradnjom koja podržava obrazovne programe i obuku temeljenu na praksi. Posljednja mjera je usvajanje inovativnih tehnoloških i digitalnih rješenja za poboljšanje poslovanja.

Hrvatska je do kraja lipnja uvezla oko 22 tisuće radnika u turizmu, a procjena je da sektoru nedostaje između 5 i 10 tisuća radnika. Najviše problema imaju mikropoduzetnici, ugostitelji kojima treba tek po nekoliko radnika, a nemaju novac i kapacitete za angažman na pronalasku radnika, kao veliki.

Pola sezonaca opet dođe
“Kako bismo rasteretili administraciju i ubrzali izdavanje radnih dozvola, ideja je da se za strane radnike koji sada rade u Hrvatskoj maksimalno pojednostavi procedura dobivanja radne dozvole, pod uvjetom da ostanu kod istog poslodavca.

Budući da se nama oko 50% sezonaca vraća, to bi bio značajan iskorak kojim bismo rasteretili MUP, a važno je i znati procjenu da oko 30% stranih radnika odustaje od angažmana u Hrvatskoj upravo zbog sporih procedura.

Ujedno je važno da se, uvede li se takva praksa, to komunicira radnicima već sada, kako bi ljudi mogli imati sigurnost za sljedeću godinu”, kaže direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.