Zajednički cilj svih u Hrvatskoj je da se život odvija i izvan Zagreba, pri čemu bi postojeći županijski ustroj trebao ostati, ali uz dodatno osnaživanje kapaciteta regionalnog strateškog planiranja, poručeno je s okruglog stola održanog prošlog tjedna u prostorijama Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika. S obzirom na to da se u tom procesu kao prepreke ističu neusklađene razvojne strategije kao prevelika reguliranost države, decentralizacija se nameće ne samo kao logično, već i  jedno od najvažnijih rješenja, zaključili su panelisti.

Vlada Republike Hrvatske razmišlja o tome da se poslovi državne uprave prebace na županije, najavio je ministar uprave Lovro Kuščević. Župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk je potvrdio da se konačno pomaklo s razine zalaganja za očuvanje županijskog ustroja i prešlo na konkretna djela. Pohvalio je suradnju i komunikaciju s Vladom, odnosno činjenicu da je državna vlast sada svjesna regionalnih komponenti.

"Nema egzaktne potvrde da je pojedini model teritorijalnog uređenja najbolji, ali se pokazalo da se Hrvatskoj ne smije nametnuti podjela na velike regije jer se time stvaraju centri koncentrirane moći, a i u demografskom smislu bi bilo potpuno loše.  Županije su ekonomski, geografski i povijesno dobro pogođene i taj ustroj ostvaruje zacrtane strateške ciljeve. Ipak neke stvari se moraju i javno priznati. To se odnosi prije svega na stvaranje dviju statističkih regija. Smatram da je to bio vrlo loš potez jer na osnovu te odluke tvrtka iz Slavonije povlači manje novca iz EU fondova nego tvrtka iz Dalmacije. Iznosi sufinanciranja trebali bi se realizirati usklađeni sa stvarnim stupnjem razvijenosti tog područja. ", poručio je Pauk.

Nastavio je i da što županije budu imali decentraliziranije ovlasti, to će rezultati njihova rada, kao i razvoj biti vidljiviji. Dakle, operativu s državne razine treba prepustiti lokalnoj i regionalnoj samoupravi. "U proteklih nekoliko godina jedinice lokalne i regionalne samouprave (JLRS) ostale su bez više od milijardu i 600 milijuna kuna prihoda. To je zadnjim izmjenama u financiranju općina, gradova i županija u potpunosti vraćeno što je jedan od odličnih poteza ministra Marića. Naravno, postoji još dovoljno prostora za povećanje efekta rasterećenog rada. Uz kvalitetniju raspodjelu sredstava među županijama, uvođenjem javno dostupnih županijskih proračuna povećali smo i našu razinu transparentnosti. Zato nam je drago da smo jedina razina vlasti koja kroz svoj projekt Otvoreni proračun omogućuje uvid u svaku kunu koja se troši u županijama. Projekt ćemo razvijati dalje u smjeru participativnog budžetiranja barem za dio koji to zakonski jesmo u stanju provesti" dodao je.

Ovdje valja napomenuti i da su se, prema istraživanju Instituta za javne financije provedenom od studenog 2015. do ožujka 2016. godine, županije zaista pokazale kao najtransparentnije jedinice. Osvrnuvši se na brojne strategije razvoja donesene na svim razinama, kazao je i da se radi o šumi propisa koju tek treba razmrsiti i krenuti u izradu sveobuhvatnog dokumenta. Vezano za novac dostupan iz EU fondova, Pauk kaže i da smo možda previše žurili pri ulasku u europsku obitelj pa smo učinili nekoliko propusta koji su u toj situaciji bili očekivani. "Moramo se okrenuti gospodarstvu, stvoriti nove vrijednosti odnosno postaviti konkretne prioritete. Veliku ulogu u tome imaju županijske razvojne agencije koje su ujedno i glavni operativci na terenu. To je prepoznala i ministrica Gabrijela Žalac te nas uključuje u sve što je vezano za budućnost regionalne samouprave", ističe.

Što se tiče decentralizacije, u županijskom bi smislu ona omogućila vraćanje svih onih procesa koji su ranije ionako bili na županijskoj razini, kao što je posao državne uprave. "Sve procese realiziramo kvalitetnije jer smo bliži građanima. Imamo više specifičnih područja, otoci su jedan od njih, a njima treba adekvatna institucionalna potpora. Treba dovesti proizvodnju i omogućiti ljudima da rade, zajedničkim snagama trebamo tražiti način za rješavanje specifičnosti pojedinog podneblja. Mojoj županiji treba i zdrav TLM (Tvornica lakih metala) i NCP (Nautički Centar Prgin) i stotinu dobrih OPG-ova", poručio je. Od Poljske, države koja ima sjajne rezultate u povlačenju novca iz EU fondova i provedbi integriranih teritorijalnih ulaganja, može se dosta naučiti o stabilnom i ravnomjernom rastu svih regija, naglasio je Pauk.

Ministar uprave Lovro Kuščević potvrdio je kako trenutna Vlada pokazuje najviše razumijevanja prema jedinicama lokalne i regionalne samouprave te da se sa županima održavaju redoviti sastanci na koje su pozvani i predstavnici udruga gradova i općina. "Ne radi se o deklaratornim sastancima već o susretima koji su rezultirali nizom kvalitetnih rješenja kao što je porezna reforma s početka godine koja je ojačala lokalnu i regionalnu samoupravu. Hrvatska nije jaka onoliko koliko su jaki regionalni centri već koliko su snažni svako naše selo, općina i grad. S političke razine, županije su dobar teritorijalni ustroj, pa općine gradove i županije ne treba ukidati već politički, fiskalno i gospodarski osnažiti, a država treba propisati pravila ponašanja i društvene procese. Za osnaživanje jedinica lokalne samouprave na raspolaganju imamo oko 500 milijuna kuna od čega 85 posto dolazi iz fondova EU.

Tijekom veljače ove godine potpisali smo ugovore za dva projekta, a radi se o projektu Uvođenje sustava upravljanja kvalitetom u javnu upravu Republike Hrvatske koji je vrijedan 40,5 milijuna kuna te projektu Razvoj kompetencijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi vrijednom oko 13 milijuna kuna. Oba projekta imaju za cilj analizirati procese u gradovima, općinama i županijama, nakon čega ćemo saznati gdje se koji posao preklapa, a gdje nedostaje kapaciteta", istaknuo je Kuščević dodavši kako će se popisati kompetencije koje državni službenici trebaju imati kako bi se ti procesi obavili. Nakon što podaci budu dostupni, onda se može donijeti i stručna odluka koji dio posla sa županijske razine spustiti na općinsku, ali i obrnuto. "Razmišlja se o prebacivanju poslove koje obavljaju državne uprave na županije. Kad ste jaki i imate institucije, i kad ne morate zbog svake sitnice ići u Zagreb, onda lakše rješavate sve izazove koji su pred vama", komentirao je. Dodao je i kako je problem u javnoj upravi što zaposlenici nisu motivirani plaćama, a kvaliteta njihova rada i učinkovitost uvijek trebaju biti na najvišoj razini.

"Uz EU fondove smo omogućili 30-postotno povećanje plaća ljudima koji su angažirani na projektima EU fondova. Digitalizacija je ključna jer poslovne procese ubrzava, standardizira, a i k tome smanjuje korupciju", kazao je. U tom je kontekstu ministar Kuščević spomenuo i jedinstveno upravo mjesto (JUM), platformu čija je svrha zaprimanje svih zahtjeva za pokretanje upravnih ili drugih postupaka koja bi trebala funkcionirati u svakom hrvatskom selu. Riječi je bilo i o širokopojasnom internetu te projektu Centar dijeljenih usluga (CDU) odnosno objedinjavanju i racionalizaciji državne informacijske infrastrukture u integrirani državni cloud, što je projekt vrijedan preko 305 milijuna kuna. Tu je i ZUP IT, sustav koji je mapirao institute Zakona o općem upravnom postupku i time u svojoj digitaliziranoj formi omogućio praćenje primjene zakona i ujednačeno upravno postupanje. Izrađeno aplikativno rješenje povećat će pravnu sigurnost. Sustav je u primjeni od kraja ožujka 2018. godine, a mogu ga koristiti sva javnopravna tijela koja pristupe Sustavu. Za korištenje Sustava educirano je 1367 službenika. Imamo školu za javnu upravu za koju radimo rebalans proračuna i dižemo iznos za daljnje usavršavanje. Iako se možda može reći da u ovom trenutku nismo spremni za XYZ generaciju, uz ove projekte ćemo postati. Što se tiče konkretnih demografskih mjera, samo je jedna najbolja, a to je osigurano radno mjesto i krov nad glavom", poručio je ministar.

Složio se sa šibensko – kninskim županom da otoci zaslužuju posebnu brigu, ali i da pri tome ne treba sve otoke stavljati u iste okvire. Vlada je okupila ljude koji znaju svoj posao, postoji dobra institucionalna podrška, a uz to i dobra suradnja s gradovima, općinama i županijama, poručio je ministar tom prilikom. Regionalne se nejednakosti mogu smanjiti uz pomoć instrumenata kohezijske politike i EU fondova koje kao odgovor na većinu pitanja i izazova vidi i pomoćnica ministrice regionalnoga razvoja i fondova EU Ana Odak. "Sadašnja podjela na dvije statističke regije, Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, pokazala se neadekvatnom za vođenje regionalne politike. U Kontinentalnoj Hrvatskoj agregirane su županije izrazito različitog stupnja razvijenosti, a zbog natprosječne razvijenosti i gospodarske snage Grada Zagreba ("efekt glavnoga grada"), stupanj razvijenosti cijele regije ne daje pravu sliku njene razvijenosti.

Europska komisija prihvatila je u lipnju 2014. godine Kartu regionalnih potpora Republike Hrvatske kojom je definirana najveća razina potpora poduzetnicima. S obzirom na to da je Kontinentalna Hrvatska razvijenija, te je prelazila 60 posto prosjeka razvijenosti EU, maksimalan iznos potpora je 10 postotnih bodova u toj regiji niži nego u Jadranskoj Hrvatskoj. Zato nam se i dogodio paradoks poput jednakih uvjeta za poduzetnike u  Zagrebu i Vinkovcima. S druge strane, svjedočimo i dobrim primjerima društveno odgovornog poslovanja poput Ericssona Nikole Tesle koji je svoju investiciju, zahvaljujući i naporima Vlade, odlučio preseliti u iseljavanjem najpogođeniji dio Hrvatske, Slavoniju", kazala je Odak. Najavila je i izmjenu NUTS2 regija što je proces u koji će uključiti sve relevantne stručnjake i konsenzusom doći do najboljeg rješenja. Naglasila je kako je u Kontinentalnoj Hrvatskoj i Grad Zagreb koji stvara oko jedne trećine nacionalnog BDP-a, njegova razina razvijenosti je oko 107 posto prosjeka EU 28.

Razina razvijenosti Kontinentalne Hrvatske je 61 posto prosjeka EU 28, dok je razina razvijenosti četiri slavonske županije, bez Osječko-baranjske, oko 33 posto prosjeka EU 28. "Stoga je vidljivo da Grad Zagreb znatno diže razinu razvijenosti cijele NUTS 2 regije i time utječe da i nerazvijenije županije koriste manji intenzitet državnih potpora nego što bi inače imale u slučaju da su u regiji manje razine razvijenosti. Neke države, kao što su Mađarska i Poljska, su već zatražile i dobile izdvajanje glavnih gradova, koji su bili dijelovi većih NUTS 2 regija, u nove NUTS 2 regije te su time dale prostora većem usmjeravanju sredstava fondova EU u nerazvijenije regije" rekla je pomoćnica Odak.

"Nacionalna razvojna strategija će činiti temelj za planiranje proračuna i programiranje sredstava iz fondova Europske unije i drugih međunarodnih izvora sufinanciranja dostupnih Republici Hrvatskoj u razdoblju nakon 2020. godine. U njoj će se odrediti razvojni smjerovi i strateški ciljevi te provedbeni mehanizmi i strateški razvojni projekti koji će biti osnova za izradu Partnerskog sporazuma i određivanje broja i vrste operativnih programa, i sektorskih i regionalnih. Moramo zadovoljiti mjerila koja smo sami sebi postavili, a u drugom prioritetu je problem što smo tanki s fizičkim pokazateljima. Hrvatska je kroz strategiju EU 2020 imala ponuđeno 11 različitih tematskih ciljeva i dok su druge zemlje birale prema prioritetima mi smo se odlučili za svih 11, a time se gubi jasna vizija i strategija. Na nacionalnoj razini u Hrvatskoj imamo oko 200 donesenih strategija, a na lokalnoj i regionalnoj razini još oko 1,700.

Između ostalog ta je hiperprodukcija nastala jer su tako nalagala pravila za 'ex ante' preduvjete da bi uopće mogli raspisati EU natječaje, no iz većine njih nije jasno vidljivo koji su izvori financiranja, odnosno strateško planiranje nije povezano s proračunskim planiranjem. Problem je naravno i zaliha projekata koja se nije na vrijeme pripremila pa sada imamo poteškoća s apsorpcijom sredstava. Da nam se upravo to ne dogodi u sljedećoj financijskoj perspektivi, pripremamo 42 strateška projekta kako bi u novo financijsko razdoblje ušli spremni. Došlo je vrijeme da nakon 27 godina postavimo jasnu viziju i krenemo u tom smjeru", istaknula je Odak. Spomenula je i da je problem indeksa razvijenosti, odnosno modela koji se do sada koristio, riješen novim kompozitnim indeksom razvijenosti koji se zalaže za pravednije raspodjele i mjeri se svake tri, umjesto dosadašnjih pet godina.

Računa se, naime, kao prilagođeni prosjek standardiziranih vrijednosti društveno-gospodarskih pokazatelja, a time se potiče razvoj cjelokupnog državnog teritorija. Svi se problemi, pa tako i oni demografske naravi, mogu riješiti dobrim i stabilnim gospodarstvom koje je u stanju zadržati ljude. "Nismo konkurentni na način na koji sad radimo, ono što nam treba je ulaganje u ključne niše u pojedinoj industriji, kao i brendiranje teritorija, sektora i naših najboljih proizvoda. Ključno je Hrvatsku pozicionirati u globalnim lancima vrijednosti i učiniti ju što konkurentnijom. Što se tiče kompliciranosti povlačenja novca iz EU fondova, radi se na rasterećenju tog sustava, te pojednostavljenju procedura.

Nešto je već napravljeno, a dosta toga imamo u pripremi. Sami smo sebi, dobrim dijelom, zakomplicirali život, ali kada od nekoga dobijete bespovratno novac, morate na neki način i opravdati njegovo trošenje. U globalu, oko 80 posto korisnika tog novca se izjasnilo da iako je sam proces bio zahtijevan, konačni rezultat ipak bio više nego zadovoljavajući, s obzirom na to da planiraju prijaviti najmanje još jedan projekt na neki EU natječaj. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac je nedavno s povjerenicom Europske komisije za regionalnu politiku Corinom Cretu razgovarala o izmjenama Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020 i relokaciji novca u konkretne projekte. Europska će nam komisija u tom kontekstu izaći u susret i dozvoliti zaokret prema ulaganjima u gospodarstvo i inovacije", poručila je Odak.