Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta prihvatio je u četvrtak sve prijedloge o priključenju nekoliko trasa hrvatskih cesta i željeznica na transeuropske prometne mreže (TEN-T) čime bi se Hrvatskoj otvorila mogućnost korištenja 26 milijardi eura europskih sredstava iz Instrumenta za prometno povezivanje.

Hrvatski eurozastupnik Valter Flego, koji je bio autor izmjena europskih prometnih koridora koji se odnose na Hrvatsku, istaknuo je da će se Hrvatska tako “konačno prometno povezati s ključnim europskim središtima – cestom, morem, zrakom i željeznicom”, objavili su Europski parlament i ured zastupnika Valtera Flege.

odluka vlade

‘Ukleta’ jadranska marina i dalje na čekanju

„Spoj Pula-Buzet-Divača-Trst bit će prvi međunarodni pravac koji će željeznički povezati Istru sa zapadom te otvoriti mogućnost daljnje revitalizacije željezničkog pometa prema ostatku Hrvatske. Tu je i izgradnja nove željezničke dionice Zagreb-Maribor-Graz, koja će drastično skratiti putovanje od Zagreba prema Austriji i omogućiti bolje prometne tokove našim poduzetnicima koji prevoze teret. Predviđeno je i priključenje Luke Rijeka na koridor Baltik-Jadran, čime se otvara mogućnost širenja njezinih kapaciteta. Želimo osigurati spajanje Hrvatske na koridor Zapadni Balkan, geostrateški pozicionirati Luku Ploče kao ključni punkt za prijevoz tereta iz regije te modernizirati željeznički pravac od Zagreba do krajnjeg istoka Hrvatske. Produžili smo Mediteranski koridor od Rijeke do Splita, što će konačno oživjeti ličku prugu. Splitskoj morskoj i zračnoj luci osigurali smo dodatna europska sredstva za modernizaciju, kao i direktnu željezničku vezu Rijeka – Split sa zapadnom Europom, preko Zagreba prema Grazu“, pojasnio je hrvatski eurozastupnik.

Flego je istaknuo da su prijedloge podržali svi hrvatski eurozastupnici. “Prvi put od ulaska Hrvatske u EU, sudjelovali smo u reviziji europskih prometnih koridora. I slobodno mogu reći: zajedno smo uspjeli“.

Također je zahvalio slovenskim i talijanskim zastupnicima iz kluba liberala Renew te izvjestitelju Parlamenta Dominiqueu Riquetu koji su podržali priključenje Hrvatske na najvažnije europske prometne pravce i podsjetio da zasluga pripada i njegovim prethodnicima u klubu liberala u EP-u Ivanu Jakovčiću i Jozi Radošu koji su na toj inicijativi radili u prethodnom sazivu EP-a.

O prijedlozima izmjena smjernica razvoja transeuropske prometne mreže, nakon što su s 44 glasa od ukupno 45 prihvaćeni na nadležnom odboru, svi eurozastupnici trebali bi glasati na plenarnoj sjednici idući tjedan u Strasbourgu. Potom slijede međuinstitucionalni pregovori Komisije, Parlamenta i Vijeća, odnosno država članica.

Flego ističe da Hrvatska da bi izmjenama EU-ove prometne mreže na raspolaganje dobila novih 26 milijardi eura iz Instrumenta za povezivanje Europe te poziva vladu da pripremi prijedloge.

“Novac smo osigurali  i sad je loptica isključivo na državi. Nedovoljno dobra priprema projekta, manjak projektanata i izvođača radova, administrativne prepreke i spora državna administracija – to su problemi koje jednostavno moramo riješiti i s početkom iduće godine biti sto posto spremni. U suprotnom, novac ćemo morati vraćati. Zato pozivam Vladu RH da vodi računa o tome da moramo imati pripremljene projekte početkom sljedeće godine za nove dionice na europskim koridorima. Ne prolaze više nikakve isprike. Ne smije biti kašnjenja u pripremi projekata ni od strane Vlade, ni nadležnog ministarstva, ni HŽ-a”, kaže Flego.

U okviru revidirane politike mreže TEN-T teži se izgradnji pouzdane, neometane i visokokvalitetne transeuropske prometne mreže koja će do 2050. osigurati održivu povezivost u cijeloj Europskoj uniji bez fizičkih praznina, uskih grla ili veza koje nedostaju, navodi Europski parlament.

Cilj je Uredbe o mreži TEN-T na razini EU-a uspostaviti djelotvornu multimodalnu mrežu željezničke infrastrukture, unutarnjih plovnih putova, ruta za kratku obalnu plovidbu i cesta povezanih s gradskim čvorovima, morskim lukama i lukama unutarnjih plovnih putova, zračnim lukama i terminalima u EU-u. Zakonodavni prijedlog revizije Uredbe o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže (TEN-T) ključno je djelovanje u okviru europskog zelenog plana i strategije za održivu i pametnu mobilnost. Pri reviziji su se nastojali riješiti problemi i nepotpunih standarda infrastrukture za alternativna goriva u okviru mreže TEN-T koja negativno utječe na klimu i okoliš.