Hrvatsko telekomunikacijsko tržište u 2012. se smanjilo za 600 milijuna kuna, na 12,7 milijardi kuna, objavio je u četvrtak u Zagrebu na konferenciji Telecom Arena sektorski regulator Hakom. To je tri milijarde kuna manje nego 2008., kad je TK tržište u Hrvatskoj s prometom od 15,71 milijardu kuna bilo na vrhuncu.

Iz podataka koje je objavio Hakom proizlazi da je kriza hrvatsko telekomunikacijsko tržište vratila osam godina unatrag, kad je prihod operatera na tržištu bio između 12 i 13 milijardi kuna, a liberalizacija još nije bila ni počela.

Dražen Lučić, predsjednik Vijeća Hakoma, istaknuo je da se očekuje da će zbog ulaska u EU ukupni prihodi operatera nastaviti padati u ovoj i idućoj godini zbog pada prihoda od roaminga prema zemljama EU i drugih sličnih naknada.

"Ipak, ne slažem se s mišljenjem da se samo smanjuje vrijednost tržišta, jer taj pogled je usmjeren samo na interese operatera, a zanemaruje korisnike. Treba uzeti u obzir da korisnici u Hrvatskoj danas plaćaju manje za usluge koje su sve bolje, a operateri prolaze kroz transformaciju i traže nove izvore prihoda. Usporedno se zbog ulaganja u infrastrukturu i inovacije njihova vrijednost povećava", ističe Lučić.

Prema procjeni konzultantske kuće Roland Berger, trenutačno su operaterima glavni novi izvori prihoda PayTV i video na zahtjev, slijede mobilni internet i ICT, a u idućih nekoliko godina očekuje se da će to biti sustavi plaćanja, digitalno oglašavanje, sigurnost i M2M. Lučić je istaknuo da se već nekoliko godina zaredom bilježi znatan rast prihoda od PayTV usluga, da operateri šire svoju ponudu i na ICT-usluge te da raste broj korisnika mobilnog interneta.

Wolf-Dietrich Grussmann, direktor Odjela za regulativu i poslovanje Uprave za mrežne komunikacije, sadržaj i tehnologiju Europske komisije, rekao je da hrvatsko telekomunikacijsko tržište, osim usklađivanja cijena roaminga, očekuje još niz izazova nakon ulaska u EU. Tako će se operateri u slučaju da nisu zadovoljni primjenom regulative u Hrvatskoj moći žaliti izravno Komisiji. Nadalje, desetak velikih inicijativa na kojima radi Komisija utjecat će na način na koji će se razvijati i operateri u Hrvatskoj.

"Postajete dio budućega jedinstvena digitalnog tržišta EU, gdje Komisija upravo planira okvir za razvoj telekomunikacija i svih digitalnih industrija do 2020. kako bi ostvarila cilj da se korištenjem te imovine godišnje otvori 30.000 novih radnih mjesta i otvore novi biznisi koji će donijeti BDP-u EU dodatnih 110 milijardi eura godišnje", kaže Grussmann.

Kako bi to ostvarila, EK će napraviti i novi regulatorni okvir, koji bi trebao olakšati ulaganja u mreže nove generacije, uz zadržavanje tržišnog natjecanja. U tome se, navodi Grussmann, ne može bez javnog sektora i država. "Komisija je lani odobrila pet milijardi eura potpora državama članicama kako bi potaknule razvoj brzog interneta i gradnju mreža nove generacije", rekao je Grussmann.