Za slovenska ulaganja u Hrvatskoj uvriježeno je u javnom prostoru da se ona uglavnom svode na nekretnine uz samu obalu, a čiji su razmjeri mnoge zaprepastili u vrijeme pandemije koronavirusa i poplave potvrda koje su Slovenci morali imati radi prijelaza granice.

Tako se po prvi put saznalo da u Hrvatskoj slovenski građani posjeduju već više od 115 tisuća nekretnina u Hrvatskoj. No, gospodarske veze između naše dvije zemlje uvelike nadilaze simboliku i značaj tih slovenskih vikendica i nekretnina. Istina, u strukturi slovenskih ulaganja i one imaju velik značaj i pomažu da je Hrvatska uvjerljivo glavna destinacija za slovenske investicije u inozemstvu.

Suradnja u turističkoj promociji
Više od trećine svih ulaganja u drugim zemljama iz Slovenije, prema podacima tamošnje središnje banke, odlazi u Hrvatsku, dok im iz Hrvatske stiže svaki četvrti euro stranih ulaganja. I za hrvatske je ulagače Slovenija glavno odredište.

Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem trećeg tromjesečja prošle godine u Sloveniju su ukupna ulaganja od 1993. iznosila 1,56 milijardi eura, što je 26,4% svih ulaganja u inozemstvo, a ulaganja slovenskih investitora u Hrvatsku iznosila su 2,30 milijardi eura, što je udjel od nešto više od 5% i Sloveniju pozicionira na 7. mjesto.

Najzvučnije hrvatske investicije bile su Agrokorovo preuzimanje Mercatora, te Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske i Podravkina akvizicija Žita. Među pothvatima koji su plijenili pozornost svakako je bila Zagrebačka burza i njezina kupnja Ljubljanske burze. U prehrambenom sektoru Dukat je preuzeo Ljubljanske mlekarne, a među zanimljivima bile su i akvizicije distributera autodijelova iz Hrvatske – najprije je Tokić kupio Bartog, a potom CIAK Potokar. Lani je i Ina u partnerstvu sa svojim vlasnikom Molom preuzela OMV.

A onako kako se u Hrvatskoj priča da su im Slovenci pokupovali obalu, tako se i u Sloveniji zadnjih godina može čuti komentare da im Hrvati sve više kupuju poduzeća. No, akvizicije se, u različitim valovima, događaju u oba smjera. Tako je Petrol postao 100-postotni vlasnik Čermakovog Crodux Derivata Dva i učvrstio poziciju drugog najvećeg opskrbljivača naftnim derivatima u Hrvatskoj.

Slovenski kupci već slove i kao spasitelji Šibenika, jer su iz stečaja preuzeli i podigli nekadašnji industrijski div TLM, kojeg je kupio slovenski Impol, te Remontno brodogradilište, kojeg je kupila Iskra, te sada posluje kao Iskra Shipyard. Iskra je kupila i najvećeg hrvatskog proizvođača kablova Elku.

Vodeći slovenski trgovac potrošačkom elektronikom Big Bang preuzeo je Sancta Domenicu iz Svete Nedjelje, a ovih dana najavama novih ulaganja Terme Olimia podsjeća da je već dva desetljeća vlasnik Tuheljskih toplica. U turizmu je kraj prošle godine obilježila i objava da je slovenski fond ECM Partners kupio nekadašnje hotelsko naselje Zagori, odnosno tvrtku Hoteli Novi u Novom Vinodolskom.

Mnoge je iznenadila i suradnja u turističkoj promociji, jer su se turističke zajednice lani odlučile udružiti i zajedno nastupiti u kampanjama na dalekim tržištima, počevši sa SAD-om. U turizmu je, pak, u međusobnim odnosima Hrvatska u plusu, jer neusporedivo više slovenskih turista dolazi u našu zemlju nego hrvatskih u Sloveniju. Po broju dolazaka i noćenja lani su Slovenci bili na 2. mjestu, odmah iza Nijemaca. Boravilo ih je ukupno 1,66 milijuna i ostvarili 10,6 milijuna noćenja i po oba kriterija bilježi se rast od preko 5%.

Deficit pokriven uslugama
U robnoj razmjeni Slovenija je 3. partner Hrvatske, nakon Italije i Njemačke. U prvih deset mjeseci 2023. izvoz je iznosio 2,15 milijardi eura i nakon dugo vremena bilježi pad (-4,2%), dok uvoz iz Slovenije još ne pada, a doseže 3,81 milijardu eura. Deficit u robnoj razmjeni Hrvatska donekle pokriva većim prihodima od usluga, koji su u prva tri tromjesečja 2023. iznosili 1,35 milijarde eura, a rashodi 398,6 milijuna.

Hrvatska je Sloveniji, pak, peti najvažniji vanjskotrgovinski partner, nakon Njemačke, Švicarske, Italije i Austrije. S tim da po broju stanovnika, kako će u nedavnoj analizi za časopis Slovensko-hrvatskog poslovnog kluba primijetiti Dušan Pšeničnik, gospodarski savjetnik slovenskog veleposlanika u RH, Hrvatska ostaje najveći potrošač slovenske robe u svijetu. Za Pšeničnjaka je razmjena roba i usluga od oko 10-ak milijardi eura svakako iznimno postignuće za dva relativno mala tržišta, koja zajedno čine 0,8% BDP-a EU i broje manje od 6 milijuna stanovnika.