Poslovni dnevnik održao je u utorak konferenciju ‘Transport i logistika: Pokretačka snaga gospodarstva’ koja je bila posvećena temama poput ključnih izazova u logistici i transportu na hrvatskom i regionalnom tržištu, uključujući utjecaj globalnih ekonomsko-političkih prilika i najnovije trendove u sektoru.
Financijski pregled sektora kroz prezentaciju održala je Ana Falak, direktorica granskih udruga pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), kazala je kako se Hrvatska nalazi na četiri važna prometna koridora Europske unije. Uz dva stara, Mediteranski (željezničko-cestovni) te Rajna-Dunav (riječni) Hrvatska je u okviru Transeuropske prometne mreže uvrštena i na dva nova koridora: Baltičko more – Jadransko more te Zapadni Balkan – Istočni Mediteran.
“Sada smo puno jače povezani i to će nam omogućiti nove mogućnosti za snaženje domaće logistike sredstvima europskih fondova”, kazala je Falak.
Pojasnila je značaj Indeksa logističke uspješnosti (LPI), alata za usporedbu koji je stvorila Svjetska banka kako bi pomogla zemljama identificirati izazove i prilike pri logističkoj izvedbi trgovine.
“Rezultati toga alata trebali bi nam pomoći u donošenju politika i kreiranju zakonodavstva koje bi nam pomoglo poboljšati slabosti i najkvalitetnije iskoristiti naše snage”, istaknula je Falak.
O globalnom ekonomsko-političkom utjecaju na transport i logistiku u jugoistočnoj Europi govorio je direktor Primacošpeda Petar Šimić.
“Koliko je ovaj sektor važan govori i činjenica da povjerenik Europske unije za trgovinu Maroš Šefčovič, uz njega dobio i portfelj ekonomske sigurnosti, što uključuje i politiku carina. Riječ je o novom pojmu koje EU želi staviti u prvi plan, kako bi se osigurala sigurnost i konkurentnost poduzeća’’, rekao je Šimić.
Logistika omogućuje trgovinu i u današnjem svijetu postaje strateško oružje. Sektor transporta i logistike moraju biti fleksibilni, a koliko to doista jesu pokazuju i sve nedavne krize koje su uspješno prebrodili.
Svjetska banka rangirala je Hrvatsku na najbolju poziciju u regiji prema Indeksu logističke uspješnosti za 2023. godinu. U 2024. godini nastavila se gradnja logističkih centara pa je u izgradnji dodatnih 200 tisuća četvornih metara skladišnih i logističkih prostora samo u Zagrebu i okolici. O zelenim politikama, koje su prisutne i u ovom resoru, kao i u brojnim drugima, menadžer RC Zone za Hrvatsku Saša Baleta rekao je: “Od 1. siječnja iduće godine zatvoren distributivni sistem vlasnicima poslovnih zona daje da sami operiraju sa strujom preko odabranog operatera distributivnog sistema koji na slobodnom tržištu može kupovati struju i prodavati je dalje. Solarne elektrane u tom slučaju će koštati niže i bit ćete manje-više samodostatne u potrošnji struje”.
Što se tiče transporta, struja je korak u tranziciji do vodika, smatra Dino Mišar, dopredsjednik HUP – Koordinacija logistike i distribucije. “Po uzoru na skandinavsku praksu, nužno je koristiti kamione s većom zapremom, 50 posto više kapaciteta pa da umjesto 15 kamiona za Split šaljemo njih deset”, rekao je Mišak pa napomenuo da željeznica zbog neadekvatne infrastrukture i nedostatne brzine nije opcija.
Damir Šoštarić, ravnatelj Uprave za EU fondove i strateško planiranje iz resornog ministarstva rekao je kako se radi na izmjeni uredbi nakon novih glavnih koridora, a bitno je napomenuti kako svaki koridor ima svoj izvor financiranja.
Na kraju se kroz pet individualnih intervjua razgovaralo o ključnim temama u sektoru. Proboj Hrvatske na druga tržišta, na svom je primjeru predstavio Damir Plejić, voditelj strateških projekata u softverskoj agenciji DECODE koja je uspjela za klijenta dobili jednu od najvećih željezničkih kompanija u SAD-u. Njihovo rješenje je efikasan sustav za upravljanje teretima, a koja je kod njihovog američkog klijenta dovela do 100 milijuna dolara uštede godišnje. Zlatan Golub, direktor prodaje u Špica sustavima, pojasnio je kako tehnologije poput AI-a i automatizacije oblikuju budućnost logistike.
“Nekada je za RH najveći problem bio nedostatak skladišnog prostora, danas se prilagođavamo i uvodimo novu tehnologiju. U zemlji nam je potrebna veća digitalizacija i robotika. Budućnost su skladišta kojima su roboti zamijenili ljude’’, izjavio je Golub. Razvoj logističkog sektora ne ovisi samo o tehnološkim inovacijama, već i o ljudima. Kristijan Rogić, predstojnik Zavoda za transportnu logistiku na Prometnom fakultetu, koji je kazao kako na studiju logistike cilj držati korak s napretkom tehnologije i naučiti studente bit procesa. O iskustvima tvrtke u opremanju logističkih centara, uz fokus na inovativna rješenja koja olakšavaju izazove u transportu i logistici govorio je Nedjeljko Kumrić, voditelj razvoja poslovnih rješenja pri tvrtki Info-kod.
“Imperativ nam je korisniku osigurati rješenje koje će riješiti njegove poslovne izazove”, rekao je Kumrić.
Milan Vukadinović, direktor prodaje i marketinga iz Skladišne logistike, govorio je o automatizaciji i zaključio: “Takav rad u konačnici je efikasniji, jer ne ovisi o bolovanjima, zabijanju viličara u regal i drugim dodatnim troškovima”.
