Analitičari Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), temeljem CEIZ indeksa za prosinac 2018. koji iznosi -0,9 indeksnih bodova, očekuju da je godišnja stopa rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2018. mogla iznositi 2,3 posto, značajno manje od očekivanja temeljenih na podacima za listopad i studeni, a toliku stopu rasta BDP-a prognoziraju i za cijelu prošlu godinu.
CEIZ indeks je u prosincu 2018. ostvario vrijednost od -0,9 indeksnih bodova, što je njegova najniža razina još od kolovoza 2014. godine, objavio je Ekonomski institut (EIZ) u ponedjeljak.
Turizam je na godišnjoj razini u prosincu rastao po stopi većoj od 10 posto, a pratila ga je i trgovina na malo, s nešto manjom stopom rasta. Međutim, kako napominju u EIZ-u, industrijska proizvodnja koja još od kolovoza bilježi uzastopna smanjenja godišnje stope rasta – u prosincu je zabilježila vrlo velik pad od čak 6,7 posto.
Najvećim dijelom upravo zbog negativnih trendova industrijske proizvodnje, indeks je u sva tri mjeseca zadnjeg tromjesečja zabilježio smanjenja vrijednosti u odnosu na prethodni mjesec, što upućuje na usporavanje ekonomske aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje. Također, vrijednost CEIZ-a upućuje na usporavanje stope rasta ekonomske aktivnosti i na godišnjoj razini, navode u EIZ-u.
"Na temelju kretanja CEIZ indeksa, očekujemo da je stopa rasta realnog BDP-a u četvrtom tromjesečju 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine mogla iznositi 2,3 posto, značajno manje od očekivanja temeljenih na podacima za listopad i studeni. Desezonirani podaci upućuju na to da je u odnosu na prethodno tromjesečje, BDP u zadnja tri mjeseca 2018. godine bio manji za 0,2 posto. Uzmu li se u obzir prethodna tromjesečja kada su stope rasta realnog BDP-a iznosile 2,5, 2,9 i 2,8 posto, očekujemo da je u cijeloj 2018. BDP mogao porasti za 2,6 posto", kažu analitičari EIZ-a.
Usporedbe radi, u listopadu i studenome analitičari EIZ-a očekivali su stopu rata BDP-a u zadnjem lanjskom tromjesečju od 2,9 posto u odnosu na isto razdoblje 2017.
CEIZ indeks je koincidentni ekonomski indikator, odnosno mjesečni složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen na EIZ-u, a svrha mu je pružiti pravovremenu informaciju o trenutnom stanju poslovnoga ciklusa, zbog čega se vrijednost CEIZ indeksa mijenja istovremeno s promjenama poslovnoga ciklusa.
Taj je indeks jednobrojčani pokazatelj poslovnog ciklusa koji sadrži informacije koje bi inače trebalo prikupljati analizom velikog broja različitih ekonomskih serija, a za razliku od vremenske serije tromjesečnog BDP-a, CEIZ indeks daje mjesečnu ocjenu stanja gospodarstva pružajući na taj način preciznije informacije o promjenama koje se odvijaju tijekom kraćeg vremenskoga razdoblja.
CEIZ indeks je dostupan jedan do tri mjeseca prije objave podataka o tromjesečnom BDP-u, zbog čega nositelji ekonomskih politika i zainteresirana javnost mogu pravovremeno pratiti gospodarska kretanja, napominju iz EIZ-a.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.hrvatsko gospodarstvo je osuđeno na stagnaciju jer :
– imamo korneriranje tj zbijanje u truizam i privatno iznajmljivanje (koje će ove godine biti na velikom testu) zbog oporavka Turskog,Grčkog i Španjolskog turizma
– kontinuirani odljev radno sposobnog stanovništva u EU i šire
– broj zaposlenih stagnira
– populacija RH iznosi cca 4 milijuna
– nemanje neobrazovane i niskoobrazovane radne snage koja je neophodna za industrijalizaciju ili nadogradnju uslužnog sektora
– nemanje industrijske proizvodnje (npr veliki sistemi —-brodogradnja je gotova , rafinerija u Sisku je pred zatvaranjem , a Petrokemija na izdisaju)
– robotizacija u povojima , jedina svijetla točka AD plastika
– slom prehrambeno poljoprivrednog sektora kreće a pravi efekti će biti tek sljedeće godine kada novi vlasnici preuzmu kontrolu i upravljanje nad Agrokorom
– otežan plasman izvoznicima u EU zbog potencijalnog usporavanja
Ali da će se nešto promijeniti u narednih 20-30 godina sumnjam jer jednostavno RH je toliko bogata zemlja pa će političari prodavati sve što treba kako bi održali postojeće stanje što je dulje moguće.
Zato nema nikakve brige za one u javnom sektoru , oni mogu pjevajući a privatni sektor će biti pod pritiskom i bit će mu sve teže -.
Privatnici ;
– ili radiš sam i imaš za plaću
– ili imaš sistem koji horizontalno i vertikalno povezuje nabavu i plasman
– ili se naravno nasloniš na državu, grad,općinu ili županiju 😉
Da nam nije to malo turizma i sad u zadnje vrijeme nešto novca iz EU fondova, ne bi imali uopće rasta, kad se oduzmu inflacijski učinci.
na žalost istinito. problem će biti kad se uskoro zatvore eu fondovi za nas, a morat ćemo i dalje uplaćivati u njih. još ako vani krene recesija pa se smanje putovanja gostiju, bit će nam ozbiljna frka
Nepismeni novinari.reforma 0 bodova.malo zajahali val rasta eu i balon je gotov.uhljebi se trpaju na veliko.sve odlazi u mp3 otici ce i ova zqjebancija od države.
Da nam nije to malo turizma i sad u zadnje vrijeme nešto novca iz EU fondova, ne bi imali uopće rasta, kad se oduzmu inflacijski učinci.
Uključite se u raspravu