Gospodarski rast i dizanje kreditnog rejtinga, uspješna turistička sezona, ali i kriza brodogradilišta i nedostatak radnika, obilježila su gospodarstvo u 2019. godini, u kojoj je s radom počela Fortenova grupa, a Hrvatska je korak bliže uvođenju eura. Agencija Standard & Poor's povisila je rejting Hrvatske uvrstivši ga nakon više od šest godina u investicijsku kategoriju, vijest je koja je snažno odjeknula u poslovnim i investicijskim krugovima prvih dana proljeća. 

Dobre vijesti tijekom godine stizale su i o kretanju BDP-a. Početkom veljače objavljena je prva procjena prema kojoj je bruto domaći proizvod u posljednjem kvartalu 2018. porastao 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, a u cijeloj 2018. hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,6 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prva procjena BDP-a za prvi ovogodišnji kvartal objavljena u svibnju pokazala je da je BDP porastao 3,9 posto na godišnjoj razini.

Taj rast bio je najveći još od četvrtog tromjesečja 2016. godine, kada je BDP porastao po stopi od 4 posto. U drugom tromjesečju hrvatsko gospodarstvo poraslo je za 2,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazala je prva procjena DZS-a objavljena krajem kolovoza. U trećem kvartalu BDP-je na godišnjoj razini porastao za 2,9 posto. Poboljšanje kreditnog rejtinga i povoljno stanje na međunarodnim tržištima pozitivno su utjecali na cijenu zaduživanja države.

Tako je u kolovozu Ministarstvo financija  prodalo 81 milijun kuna i 32 milijuna eura vrijedne trezorske zapise, pri čemu je eursko izdanje po prvi put plasiralo uz negativnu kamatnu stopu. U studenom je izdana obveznica u iznosu od 11 milijardi kuna, a to zaduženje ostvareno je po najpovoljnijim uvjetima u povijesti. Dobre Vladine makroekonomske performanse prepoznala je Svjetska banka u izvješću Doing Business 2020., koje je pokazalo da je Hrvatska napredovala na listi za sedam mjesta. Ove godine Hrvatska je zauzela 51. mjesto među 190 zemalja na ljestvici lakoće poslovanja.

Krajem svibnja Hrvatska je uputila ECB-a zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje između ECB-a i HNB-a u obavljanju poslova supervizije kreditnih institucija u okviru Jedinstvenoga nadzornog mehanizma, što je sastavni dio procedure za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERMII), a potom i europodručje. U srpnju je članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije poslano pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II), čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koji prethodi uvođenju eura kao službene valute.

S prvim danom godine na snagu je stupilo devet zakona iz trećeg kruga porezne reforme, koji su uz ostalo donijeli nižu stopu PDV-a na meso, voće i povrće, jaja i pelene, proširenje porezne osnovice za oporezivanje dohotka stopom od 24 posto, ukidanje doprinosa na plaću za zapošljavanje i zaštitu na radu, ali i povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje, itd. Uslijedio je četvrti krug porezne reforme, unutar kojeg uz ostalo opća stopa PDV-a ostaje na 25%, dok će se snižena stopa od 13% od početka 2020. primjenjivati za jela i slastice u i izvan ugostiteljskih objekata, a osnovni osobni odbitak povećati na 4000 kuna.

Kriza brodogradilišta
Usporedo s rastom BDP-a i rejtinga te poreznim novostima, tijekom 2019. buknula je kriza u brodogradilištima Uljaniku i 3. maju. Uslijedio je niz sudskih ročišta uoči kojih su radnici strepili za budućnost škverova, da bi u svibnju sud otvorio stečaj nad Uljanik Brodogradilištem. Početkom rujna na izvještajnom ročištu Uljanika d.d., država je, umjesto odluke o izradi stečajnog plana ili likvidaciji tvrtke, kao većinski vjerovnik s gotovo tri milijarde kuna odnosno 70 posto ukupnih potraživanja, zatražila imenovanje nove stečajne upraviteljice, Marije Ružić. Taj je prijedlog prihvaćen na glasovanju vjerovnika. U Uljaniku je nova stečajna upraviteljica predložila očuvanje brodogradnje u Puli, i to putem tvrtke kćeri Uljanik Brodogradnja 1856 na koju bi se prenijela koncesija i gradnja brodova. Skupština vjerovnika na kojoj su se oni trebali o tome očitovati odgođena je za 22. siječnja iduće godine. U 3. maju je, pak, 25. rujna sud obustavio postupak radi utvrđivanja pretpostavki za otvaranje stečajnog postupka.

Fortenova naslijedila Agrokor
U veljači je stigla vijest da će provedba nagodbe vjerovnika u Agrokoru početi 1. travnja, kada će biti obavljen i prijenos gospodarske cjeline pod izvanrednom upravom Agrokora na Fortenova grupu, čime će nova kompanija započeti s radom. To se i dogodilo te je s radom počela Fortenova, kompanija nasljednica Agrokora. Njezino poslovodstvo najavilo je fokus na Konzum, Mercator i Tisak. U srpnju je najavljeno da će Fortenova refinancirati ključni, roll-up kredit iz lipnja 2017. izdanjem četverogodišnje obveznice u iznosu do 1,2 milijarde eura, uz kamatu od 7,3 posto plus EURIBOR uz donju granicu od 1 posto. Privremeno vjerovničko vijeće Agrokora taj je aranžman izglasalo u rujnu, a uslijedilo je izdavanje obveznice u iznosu od 1,157 milijarde eura, čime je zaključen proces refinanciranja. Osim vijesti o odlasku Irene Weber s mjesta izvršne direktorice, iz Fortenove neko vrijeme nije bilo novosti sve do prosinca kada se Slovenija umiješala u prijenosa dionica Mercatora.

Veliki projekti
Krajem srpnja službeno su počeli radovi na Pelješkom mostu, a u posao je uvedena tvrtka izvođač – China Road and Bridge Corporation. Nakon kompliciranog postupka i niza žalbi, u posao su uvedeni i graditelji pristupnih cesta – Austrijski Strabag i grčki J&P Avax. Važna vijest s početka godine je i Vladina odluka o financiranju prve faze projekta plutajućeg terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku, čija se vrijednost procjenjuje na 234 milijuna eura. Ponudu za kupnju 25 posto udjela u LNG terminalu u travnju je dala mađarska vlada. Godina na izmaku važna je i za budućnost Criatia Airlinesa. Naime, u sklopu prethodne faze ispitivanja postojanja interesa potencijalnih investitora za sudjelovanjem u povećanju kapitala Croatia Airlinesa, pristigle su dvije neobvezujuće ponude. Hrvatska elektroprivreda predstavila je veliki ciklus ulaganja u sunčane elektrane vrijedan 750 mil. kn, a kompanija FACC AG iz područja zrakoplovne industrije najavila je ulaganje u tvornicu dijelova za avione u okolici Zagreba.

Turizam – rekordi, ali i manjak radnika
Tijekom turističke godine ostvareno je više od 20,5 milijuna turističkih dolazaka i 108 milijuna noćenja, a prihodi su veći za 8 posto u odnosu na 2018. To su najbolji rezultati hrvatskog turizma dosad. Turističku godinu obilježilo je i donošenje triju turističkih zakona, ali i nedostatak radnika. Sredinom lipnja HUP i HUT su zatražili hitno povećanje kvota stranih radnika, tvrdeći da je zbog nedostatka radnika ugrožena turistička sezona.Nedostatak radnika osjetile su i druge gospodarske grane, posebno građevinastvo te je Vlada u lipnju povećala kvotu dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku 2019. , povećavši za 2000 radnika kvotu za turizam te za tisuću radnika za građevinarstvo. Kraj turističke godine obilježila je odluka o uvođenju "Cro kartice".

Preuzimanje Kraša
Najvažniji događaj na domaćem tržištu kapitala u 2019. je preuzimanje Kraša koji je dobio novog vlasnika – Mesnu industriju Braća Pivac, koja se nadmetala s tvrtkom Kappa Star u vlasništvu srbijanskog poduzetnika Nebojše Šaranovića. Pivac je u rujnu iskazao namjeru objave ponude za preuzimanje dionica Kraša i izvijestio da pregovara o zajedničkom djelovanju s tvrtkom Kraš ESOP. No, Kappa Star je počeo kupovati dionice i povećavati svoj udjel u Krašu. Pivac je pak objavio ponudu za preuzimanje dionica Kraša po cijeni od 430 kuna za dionicu, ali nju je Uprava Kraša ocijenila niskom. Nakon toga su Mesna industrija Braća Pivac i Kraš-ESOP sklopili ugovor o kupoprodaji i prijenosu dionica, čime je MI Braća Pivac stekla kontrolni dionički paket u Krašu. MI Braća Pivac kupila je od Kraš-ESOP-a, 276.441 redovnu dionicu, koje predstavljaju 18,44 posto temeljnog kapitala Kraša. Kraš-ESOP dionice je prodao po cijeni od 861,20 kuna po dionici, odnosno po ukupnoj cijeni od 238,1 milijuna kuna za sve dionice.

Kriza u Đ. Đakoviću i Rafinerija Rijeka
Kraj godine obilježila je i kriza u Đuro Đaković grupi u kojoj su radnici štrajkali zbog neisplate plaća. Važna vijest stigla je iz Ine, koja je objavila da je donesena konačna investicijska odluka o projektu obrade teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, ukupan iznos te investicije u modernizaciju riječke rafinerije je oko četiri milijarde kuna, a početak rada postrojenja očekuje se u 2023. godini.