U Panonskoj Hrvatskoj, regiji koja obuhvaća osam županija, od Karlovačke do Vukovarsko-srijemske, gotovo svaka treća osoba (31,3 posto) živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti.

Više od 360 tisuća stanovnika ove regije, dakle, živi s manje od 5924 eura godišnje, što je prag rizika od siromaštva. Gospodarsko i socijalno stanje Panonske Hrvatske, u koju se ubraja središnja i istočna Hrvatska, daleko je lošije od ostalih dijelova Hrvatske.

U Zagrebu, primjerice, 11,9 posto građana u riziku je od siromaštva i socijalne isključenosti, u Sjevernoj Hrvatskoj njih 18,6, a u Jadranskoj 18,9 posto, pokazuju nedavno objavljeni podaci Eurostata.

Imamo plan, ali…
Usprkos snažnom gospodarskom rastu, kojim se premijer Andrej Plenković rado hvali, standard mnogih ostaje loš i nepromijenjen. Dapače, pregled desetogodišnje nacionalne statistike stopa rizika od siromaštva, pokazuje da nismo napravili nikakve pomake da bi najugroženijim skupinama stanovništva omogućili priliku za bolji i kvalitetniji život.

U razdoblju od 2014. do 2023. ta se stopa kreće od najviših 20% (2015. i 2017.) do najnižih 18 posto 2022. Ipak, prošle su godine postoci na državnoj razini ponovno skočili, i to na 19,3 posto. Prema Nacionalnom planu borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, ova stopa lani je trebala biti smanjena na 16,8 posto.

Istim planom, kojim bi u područje suzbijanja siromaštva i isključenosti trebao biti uloženo oko 3 milijarde eure do 2027., trebala bi biti smanjena i nejednakost u društvu. A ona je u Hrvatskoj, prema Gini koeficijentu (vodećem indeksu za mjerenje nejednakosti), koji je iznad EU prosjeka, (29,7) prilično visoka. Najpravedniju distribuciju dohotka u Europi bilježe Slovačka, Slovenija, Belgija i Češka.

Financijski i socijalno najugroženija društvena skupina u Hrvatskoj su umirovljenici, odnosno stariji od 65 godina, posebno oni koji žive sami te očekivano – nezaposleni. To dovoljno govori o stanju mirovinskog sustava u Hrvatskoj.

Razlike istok-zapad
Europska statistika, koja se problematikom siromaštva bavi na razini regija, otkriva da će u južnoj i istočnoj Europi riziku od siromaštva vjerojatno biti izloženiji stanovnici ruralnih dijelova, dok se u pojedinim razvijenim zemljama uočavaju potpuno drugačiji obrasci.

Primjerice, u Rumunjskoj, članici EU-a u kojoj je postotak ljudi koji žive u riziku od siromaštva najviši (32%) taj rizik je bitno niži u glavnom gradu Bukureštu (12,3%). S druge strane, u Bruxellesu i Beču, glavnim gradovima Belgije i Austrije, rizik od siromaštva daleko je viši od državnog prosjeka (37 i 29% u gradovima prema 18 i 17% nacionalnog prosjeka).