Hrvatska softverska tvrtka GDi grupa okupila je međunarodni konzorcij, u kojem su američka korporacija ESRI i njemačka satelitska tvrtka European Space Imaging, te u Albaniji u koordinaciji s tamošnjom Vladom pomaže lokalnim vlastima u Draču u akciji pronalaska i spašavanja, doznaje Poslovni dnevnik.

Angažman tvrtki je besplatan što akciju, koju je pokrenuo GDi, čini najvećim projektom društveno odgovornog poduzetništva koji je jedna domaća tvrtka napravila na globalnoj razini. Drač, grad na jadranskoj obali udaljen 300 kilometara zračne linije od Dubrovnika, rano ujutro u utorak 26. studenog pogodila su dva potresa magnituda 6,4 i 5,4 po Richteru, nakon čega se nastavilo podrhtavanje tla.  Dosad je zabilježeno više od 500 manjih potresa.

Najjače pomjeranje tla u Albaniji unazad 40 godina, i potres s najviše stradalih u 2019. na svijetu, odnio je dosad 50 života, a 790 ljudi je ozlijeđeno. U Albaniju je svoj tim poslao čak i UN.  Andrej Lončarić, član uprave GDi-ja, koji s kolegama iz Tirane i Zagreba koordinira akciju, kaže da su donirali geoinformatičke (GIS) aplikacije. "Naš tim od sedam ljudi u Tirani i Zagrebu, skupa s partnerima, surađuje s ekipama na terenu da bi unesrećenima i spasiocima mogli dati bolji pregled trenutačne situacije", kaže Lončarić.

Hrvatska softverska tvrtka GDi je na tehnologiji američke korporacije ESRI i uz pomoć svježih karata Albanije, koje je donirala njemačka tvrtka European Space Imaging, odmah nakon potresa unesrećenima i spasilačkim timovima dala na korištenje četiri vlastita softvera. Prva donirana aplikacija "Sherbimet per Ndihmen e Shpejte" (hrv. Hitne službe) karta je najbližih bolnica i hitnih službi. Ažurira se u koordinaciji s lokalnim vlastima pa je trenutačno relevantniji izvor informacija od Google Mapsa.

Responzivni dizajn
Druga aplikacija "Raporto Demet nga Termeti 26 Nentor 2019" (hrv. Prijava štete od potresa) formular je za prijavu štete. Građani mogu odmah poslati fotografije objekata, označiti lokaciju na karti, ostaviti kontakt podatke i druge informacije. "Aplikacije nisu komercijalne i brendirane, na albanskom su jeziku, imaju tek opisna imena, tj. do njih se dolazi preko dugačkih linkova i responzivnog su dizajna što omogućuje automatski rad na svim pametnim telefonima te smo ih zato promovirali kroz društvene medije što se pokazalo vrlo učinkovitim", kaže Andrej Lončarić iz GDi-ja.

Navodi da su u prvu aplikaciju, u suradnji s vlastima, unijeli više od 40-ak lokacija bolnica i hitnih službi dok su u drugu, sami građani upisali do nedjelje 864 prijave šteta. Ta druga aplikacija, koja funkcionira na principu crowdsourcinga, postala je ujedno najpotpuniji izvor o trenutačnom stanju šteta u Draču i okolnom području pa je koriste  lokalne službe i Vlada.

Za njih su napravili i treću doniranu aplikaciju, nadzornu ploču koja daje makropogled svih prijava i stanja na terenu, da bi procijenila daljnje akcije, primjerice hoće li se prijavljene objekte moći sanirati ili će ih se morati rušiti. Lončarić kaže da je akcija još u tijeku pa dodaju i druge aplikacije za kojima se pokazuje potreba, primjerice četvrtu aplikaciju, svojevrsnu digitalnu kartografsku slikovnicu "Evidento Dëmet nga Tërmeti" (hrv. preglednik šteta od potresa), na kojoj se može vidjeti stanje prije i poslije potresa te na kojoj su oštećeni objekti označeni crvenim točkama. 

Utjecaj na zajednicu
U Hrvatskoj, kako doznajemo, ovakve softverske mogućnosti već imaju Civilna zaštita RH, Ured za hitne situacije u Zagrebu, vatrogasci i druge službe. GDi grupa je 2014. sličnu akciju doniranja aplikacija napravila u BiH i Srbiji, kad su izbile velike poplave te ovog ljeta u Dalmaciji kad je izbio niz razornih požara. Sličnu pomoć u digitaliziranom svijet nudi i zagrebačka tvrtka Giscloud, koja je na Fijiju i u Liberiji pomogla jednoj neprofitnoj organizaciji da optimizira donacije filtera za vodu kroz mapiranje izvora pitke vode. 

Broj hrvatskih tvrtki i poduzetnika koji rade na rješavanju ozbiljnih problema s kojima se suočavaju zajednice diljem svijeta u porastu je posljednjih godina. Od Nenada Bakića koji kroz IRIM potiče razvoj STEM obrazovanja u Hrvatskoj i regiji, preko ACT grupe i Brodota koji pružaju podršku društvenim poduzetnicima pa sve do cijele jedne nove generacije poduzetnika u tom području, koji se osim profitabilnosti brinu i o utjecaju koji će njihovi proizvodi i usluge imati na zajednicu. Lani su tako Hrvatsku Kostajnicu od poplava čuvali zečji nasipi "Vodom protiv vode" koje su osmislile domaće tvrtke Corus i Majocommerce.

Dobar primjer takvih inicijativa u turizmu je "Invisible Zagreb", turistička tura po Zagrebu koju vode beskućnici, a koju koordiniraju Brodoto i udruga Fajter. U industriji novi domaći startup Fobip razvija ugradbene panele koji apsorbiraju ugljični dioksid i metan, a izbacuju kao nusproizvod osnovu za biodizel, kompost, gorivo za energane ili pak stočnu hranu pa čak i dodatak ljudskoj prehrani. Od etabliranih igrača tu je Humana nova, društveno poduzeće koja staru odjeću pretvara u nove tekstilne proizvode.

Koliko daleko ide inovativnost domaćih društvenih poduzetnika ukazuje i primjer hrvatskog startupa CO2Cuta, koji je još 2010. računao ugljični otisak za Amazon, prvu veliku kompaniju koja je najavila da taj otisak planira svesti na nulu. Najveći, pak, primjer je onaj Nizozemca hrvatskog podrijetla Boyana Slata, koji iz Rotterdama vodi nevladinu inženjersku organizaciju The Ocean Cleanup, a koja je pokrenula projekt čišćenja plastike iz Pacifika i od listopada ima prvi funkcionalan i efikasan proizvod.