Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je  kako je izrada zakona o osobnom bankrotu pri kraju te kako se prijedlog u saborskoj proceduri može očekivati već u veljači, ali i naglasio kako "postoje nekad prevelika očekivanja od uvođenja tog instituta".

"Nitko ne može računati da će ući u osobni stečaj i imati iPhone. Pitanje je može li imati auto, ako mu ne treba za neke zbilja nužne potrebe nekakvog prijevoza zbog djece itd. Nitko neće moći ostati u velikoj kući ako je dužan drugima, jer ti koji potražuju od njega žive od toga", upozorio je Miljenić u Saboru, odgovarajući u 'aktualcu' na pitanje SDP-ove Ingrid Antičević Marinović kada će se donijeti zakon o osobnom bankrotu i koje će mu biti bitne značajke.

Naglasio je da je, uz pomoć dužniku, osnovna poruka zakona da se dug mora vratiti te napomenuo da će građani u osobnom bankrotu u roku kušnje od dvije do pet godina biti pod jednom vrstom patronata.

"To je poruka, ne zbog vjerovnika, nego i zbog svih građana koji uredno, nekad spajajući kraj s krajem, rade sve da svoj dug vrate. Dakle, ovo nije zakon koji će biti nekakav čarobni štapić, koji će sve ljude u ovoj zemlji osloboditi dugova i da krenu od početka i još im nešto stavit u džep, ni blizu", poručio je Miljenić.

Opačić: Vrlo brzo izmjene Obiteljskog zakona

Potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić najavila je  u saborskom 'aktualnom prijepodnevu' da će Vlada vrlo brzo Saboru uputiti Obiteljski zakon s određenim izmjenama, s obzirom da je važeći zakon nedavno suspendirao Ustavni sud te pokrenuo postupak ocjene njegove ustavnosti.

"Vlada će vrlo brzo u Sabor uputiti Obiteljski zakon s određenim izmjenama kako bi stupio na snagu i zadržao sve mehanizme koji štite prava građana, prvenstveno djece, roditelja i osoba s duševnim smetnjama, osoba s invaliditetom čija prava u ovoj zemlji očito štite samo pojedine udruge i nitko više", odgovorila je Opačić SDP-ovu Peđi Grbinu.

Grbina je, naime, zanimalo što će Vlada učiniti kako bi se otklonile posljedice odluke Ustavnog suda, kako ne bi trpjeli građani, ali i država, zbog postupaka koje bi "eventualno Europska komisija mogla pokrenuti protiv nas".

Grbin ukazuje na "pomalo neuobičajenu brzinu" Ustavnog suda i tvrdi da je brzina u odlučivanju dovela do niza problema. Naime, Obiteljski zakon iz 2003., čiju je primjenu odredio Ustavni sud, nije usklađen niti sa direktivama EU, niti s međunarodnim konvencijama kojima je Hrvatska u međuvremenu pristupila, upozorio je SDP-ov zastupnik.

Potpredsjednica Vlade suglasna je sa Grbinovim navodima. Ustavni je sud, kaže, "jednom neuobičajenom odlukom" suspendirao Obiteljski zakon i stavio se u funkciju zakonodavca, odlučio koji će zakon biti na snazi, što je učinjeno po prvi puta.

"Mi smo u Vladi prvenstveno izabrani da štitimo interese građana i njihova prava, a činjenica je da u ovom trenutku mnogi naši građani ne mogu ostvarivati svoja prava", rekla je Opačić.

Navela je da su se s novim zakonom uštedjeli i određeni novci. "Odvjetnike smo do sada plaćali oko 7,5 milijuna kuna godišnje, odvjetnici koje smo mi zaposlili u pet centara koštaju milijun i 300 tisuća kuna, no očito to Ustavni sud baš i nije puno zanimalo", rekla je Opačić.

Milanović: Vjerujemo da će izabrana predsjednica napraviti dobre stvari za Hrvatsku

Premijer Zoran Milanović ocijenio je da u Hrvatskoj nema potrebe za kohabitacijom Vlade i Predsjednika Republike, s obzirom na skučene predsjedničke ovlasti, te poručio kako vjeruje da će novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović "napraviti dobre stvari za Hrvatsku".

Milanović je to rekao u Saboru, odgovarajući na zastupničko pitanje nezavisnog Branka Vukšića kako će izgledati kohabitacija između Vlade i izabrane predsjednice "kada i neki strani mediji pretpostavljaju da joj je intencija destabilizacija radi izazivanja prijevremenih izbora i smanjivanja šansi ljevice".

"Vidim da vas neke stvari koje ste sad spomenuli smetaju, kod mene izazivaju mučninu, međutim ja ne mogu napraviti puno više osim da radim svoj posao, koji je sadržajan i najvažniji", odgovorio mu je Milanović.

Dodao je kako osobno stranim medijima ne daje intervjue u kojima se podcjenjivački odnosi prema svojoj zemlji. "To je moj doprinos smanjenju tenzija, da budem miran i da radim svoj posao, a drugi neka vide kako hoće", poručio je Milanović.

Ponovio je da hrvatski ustavnopravni poredak ne predviđa kohabitaciju jer predsjednik ima vrlo ograničene oovlasti. "Hrvatska ima dosta jasan ustavni poredak, u kojem se sva unutarnja i vanjska politika vodi u Vladi i na relaciji Vlada-Sabor. S predsjednikom se, naravno, surađuje", objasnio je Milanović. Dodao je da je svaki predsjednik dobrodošao, da će vlada s predsjenicom rado surađivati, razgovarati i konzultiratti se o vanjskoj politici.

"Predsjednik ne može preuzimati obaveze u ime Republike Hrvatske jer to nijednim zakonom nije predviđeno, ali može napraviti dobre stvari, može napraviti štetu, sve je stvar izbora. Mi vjerujemo i u prvo, da će predsjednica napraviti dobre stvari za Hrvatsku", naglasio je Milanović.

Foto: Patrik Macek / Pixsell

Maras: Dobar interes poduzetnika

Ministar poduzetništva Gordan Maras pohvalio se u saborskom 'aktulnom prijepodnevu' dobrim interesom obrtnika i poduzetnika za model plaćanja PDV-a po naplaćenom, a ne po izdanom računu.

Uvjeren sam da ćemo u nekoliko sljedećih dana, kada se kompletiraju svi podaci u Poreznoj upravi, imati preko 75 tisuća poduzetnika i obrtnika koji će odabrati ovaj model naplate, odgovorio je Maras SDP-ovu Domagoju Hajdukoviću.

Podsjeća da 120 tisuća poduzetnika i obrtnika dolazi do granice od tri milijuna kuna na kojoj mogu izabrati hoće li plaćati PDV po naplaćenoj ili po izdanoj fakturi.

Ministar znanosti i obrazovanja Vedran Mornar naglasio je da se, kod priznavanja inozemnih kvalifikacija stečenih izvan EU, radi o doslovnoj primjeni europske direktive i Zakona o priznavanuju inozemnih stručnih kvalifikacija.

Odgovorio je time Mili Horvatu (SDSS) koji tvrdi da priznavanje inozemnih kvalifikacija, posebice onih stečenih u BiH i Srbiji, prati "otežavajući administrativni postupak" i visoki troškovi, u nekim slučajevima i do 50 tisuća kuna.

Premijer Zoran Milanović ustrajava da Vlada ne treba reagirati na "svaku bezvezariju koju objavi neki polupismeni provokator u Beogradu". "Nacionalna svijest uključuje i svijest o sebi i o tome tko sam i što sam. I ako će me svaka bezvezarija (…) tjerati da na Vladi o tome govorim onda smo mi slabi u svojoj vjeri tko smo i što smo", odgovorio je HDZ-ovu Frani Matušiću kojeg je zanimalo je li reagirao na knjigu "Historija dubrovačke književnosti" u kojoj se ponovno poseže za hrvatskom kulturnom baštinom, a hrvatski pisci proglašavaju srpskima.

Džore Držić, Šiško Menčetić su u 15. stoljeću pisali na čakavštini. E pa to je samo hrvatsko, rekao je Milanović i poručio da je Hrvatska, u tom smislu, jača od Srbije.

"Takvih pamfleta je bilo i bit će ih. Dubrovnik je hrvatska baština. Ne zato jer je to netko propisao, nego zato jer ljudi to osjećaju. I to se ne može izbrisati", poručio je.

Marić traži razrješenje vodstva HNB-a

HDZ-ov saborski zastupnik Goran Marić optužio je Vladu da Saboru nameće protuustavno rješenje za tečajni udar na dužnike u švicarskim francima te ocijenio da su "stvoreni uvjeti za razrješenje rukovodstva HNB-a" koje smatra odgovornim za probleme s francima.

Marić je to rekao tijekom saborskog aktualnog prijepodneva, upitavši ministra financija Borisa Lalovca je li kreiranje tečajnih lista u domeni Vlade i Sabora.

Ministar je odgovorio da ti poslovi nisu u domeni Vlade, ali da je riječ o iznenadnom valutnom šoku na svjetskim deviznim tržištima. "Budući da smo tražili instrumente kako zaštititi građane, Vlada se odlučila za ovu, po meni izvanrednu situaciju na svjetskim financijskim tržištima", rekao je Lalovac.

Naglasio je da se kreiranjem tečaja bave Hrvatska narodna banka i poslovne banke. "Hoće li i kako odgovoriti HNB i sudjelovati u rješavanju ovog problema, treba vidjeti i treba tražiti od njih odgovor", dodao je Lalovac.

"Kako je onda moguće da Vlada Saboru nameće protuustavni presedan da zakonom o potrošačkom kreditiranju određuje vrijednost kune u odnosu na švicarski franak? Kad već idete u stečajnicu, gdje su vam druge valute", uzvratio je Marić, koji smatra kako je "čudno da vlada ide s vlastitom stečajnicom i to samo s jednom valutom".

Uvjeren je da Vlada tako neće riješiti, nego odgoditi problem koji je neodgodiv, a tvrdi da je problem prouzročio HNB, koji je dopustio da se na tržištu pojavi "pokvareni proizvod".

"HNB ga treba i povući i zamijeniti novim kreditima u kunama ili vezanim za euro. Siguran sam da su banke vezale određene kredite uz danske ili češke krune ili marokanski dirham, da bi HNB smjesta suspendirao takve kredite jer banke nemaju ni krune ni dirham. Ali nemaju ni švicarske franke, a ako nemaju, znači da ni ne duguju švicarske franke, što znači da se nemaju od čega štititi, da špekuliraju, da se kockaju sudbinama ljudi i financijskim sustavom", tvrdi Marić.

HNB je prozvao da nije učinila ono što je morala, ocijenivši da nije dostojna zvati se narodnom bankom.

"Stvorene su sve pretpostavke da se razriješi rukovodstvo HNB-a, koje je prouzročilo ovakav problem. Bez obzira na prijateljstvo, pokrenite postupak za razrješenje rukovodstva HNB-a i imate već prvi glas", pozvao je Marić Lalovca.

Na problem "švicaraca" još jednom se osvrnuo i premijer Zoran Milanović, koji je, odgovarajući laburistu Zlatku Tušaku, ocijenio da je "HNB možda mogla djelovati 2005. ili 2006., da ju je tadašnja vlada stisla, da je bilo više vidovitosti i skepse".

"Tadašnji guverner imao je dosta relaksiran odnos prema tomu, nadam se ne iz svojih političkih ambicija. Novi guverner tu ne može napraviti čuda", kazao je Milanović.

Naglasio je da su Vlada i HNB surađivali na fiksiranju franka te da je osobno inzistirao da Vlada preuzme odgovornost za tu mjeru, kako banke ne bi kasnije tužile dužnike.

"Neka se žale Ustavnom sudu, koji na žalost već četiri godine u ladici drži inicijativu da se preispita ustavnost valutne klauzule. Volio bih da su u takvim stvarima ne brži, nego da to ne drže u ladici", rekao je premijer i dodao kako Vlada nije odgovorna za to.

Podsjetio je da je od izbijanja krize znatno pala vrijednost stanova kupljenih takvim kreditima, a da su rate dvostruko porasle.

"To je elementarna nepogoda, to više nema veze s financijama i bilancom. To je čista politika i državništvo, gdje se moraju donijeti odluke koje će voditi tome da banke budu minimalno profitne, a sad su fino namazane. Banke moramo čuvati, ali se držati nekakve mjere", kazao je Milanović, upozorivši da "pod teretom duga stenje potencijalno najpropulzivniji dio populacije".