Prema novoj UHY studiji, međunarodne računovodstvene i konzultantske mreže, hrvatski radnici s nižim primanjima su jedni od onih koji imaju koristi od smanjenja poreza na dohodak u posljednja dva desetljeća.

Istraživanje pokazuje da je efektivna stopa poreza na dohodak za hrvatske građane s nižim primanjima u posljednjih dvadeset godina pala po bržoj stopi (12 postotnih poena dolje – s 32% u 1996. godini na 20% u 2016. godini) od globalnog prosjeka (11 postotnih poena dolje, s 27% na 16%).

Smanjenje poreza na dohodak u Hrvatskoj je u skladu s većinom drugih europskih gospodarstava, gdje je u prosjeku stopa smanjena za 12 postotnih poena u odnosu na 1996. – sa 31% na 19%.

UHY Studija pokazuje kako Hrvatska spada među deset država s najvećom tendencijom smanjivanja poreza na dohodak. UHY je prikupio podatke o porezu u 26 zemalja diljem svoje međunarodne mreže, uzimajući u obzir stopu poreza na dohodak za više i niže razine dohotka.*

Međutim, radnici u Hrvatskoj s visokim primanjima mogu primijetiti da su njihove porezne stope porasle 4 postotna poena, sa 35% prije dvadeset godina na 39% u 2016. godini.

Rusija, kao jedna od većih ekonomija, je učinila najveća smanjenja poreza za one s visokim dohocima, jer je njihova stopa poreza na dohodak pala za gotovo dvije trećine (od 35% do 13%).

Nasuprot tome, prema studiji, Velika Britanija je jedna od rijetkih zemalja koja je nametnula najveće povećanje poreza. Britanskim radnicima koji zarađuju 1 million USD porezna stopa raste kroz isti period za 4 postotna poena, od 39% do 43%.

Helena Budiša, direktorica UHY HB EKONOM d.o.o. za reviziju komentira: "Mnoge vlade diljem svijeta se trude olakšati porezno opterećenje na plaće u posljednjih dvadeset godina – i Hrvatska prati taj trend. U prilog ide i nova porezna reforma koja u 2017. godini snižava najveću stopu poreza na dohodak sa 40% na 36%"

"Kreatori politike smanjenjem stopa poreza na dohodak žele ojačati potrošačku moć, poboljšati atraktivnost svoje zemlje rastućoj međunarodno-mobilnoj radnoj snazi i potaknuti gospodarski rast."

UHY podaci također otkrivaju razmjere rasta BDP-a u globalnim gospodarstvima u posljednjih trideset godina, budući da je UHY mreža osnovana 1986. godine.

Njihovi podaci pokazuju da je hrvatski BDP porastao za tek 49% u posljednjih trideset godina, što je među najmanjim rastom u tom razdoblju, pogotovo u usporedbi s globalnim prosjekom od 135% i Europskim prosjekom od 74%.