Iako cijene sirovina i energije na globalnom tržištu padaju, tvrtkama je veliki izazov da moraju predvidjeti situaciju za razdoblje od godinu dana te danas rade sa sirovinama i koriste energiju koju su lani kupili po tada važećim rekordnim cijenama, upozoreno je na panel raspravi “Poslovanje i izvoz pred novim izazovima” koja se održala u sklopu 18. konvencije Hrvatskih izvoznika (HIZ) u ponedjeljak u Zagrebu.

Profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov, ujedno i glavna ekonomistica HIZ-a, istaknula da je da je lani za Hrvatsku bila izrazito dobra gospodarska godina gdje je realna stopa rasta BDP-a bila 6,2 posto, a koji je uglavnom baziran na domaćoj potražnji. Uz izvoz od 41 milijardu eura i uvoz od 43 milijarde, deficit na tekućem računu bilance plaćanja bio je u minusu za 0,2 posto BDP-a.

“Ekonomije su poznate po ciklusima koji su nekad u plusu, a nekad u minusu, no bitno je da se radi o pozitivnom trendu baziranom na izvozu”, kazala je Ivanov. Dodala je da su prema podacima Fine za 2022. poduzetnici ostvarili “lijepi rast” dobiti od 3,7%, a u apsolutnim brojkama se radi od 6,2 milijardi eura.

Trendovi globalne trgovine

Na strana tržišta svoje proizvode i usluge plasiralo je 16,3 posto poduzetnika obuhvaćenih Fininom analizom koja uključuje nešto više od 150 tisuća tvrtki, bez financijskih institucija. Ivanov ističe da detaljni podaci pokazuju da većina rasta dobiti domaćeg gospodarstva otpada na trgovinu, turizam te prijevoz.

“Podaci za prva četiri mjeseca pokazuju da je ukupna industrijska proizvodnja rasla 8,3 posto, no ako se uzme u obzir da je inflacija bila i veća od 10 posto, pitanje je koliko se radi o organskom rastu, a koliko o efektima inflacije.

U svakom slučaju, imamo razloga za optimizam, s nadom da turistička sezona neće podbaciti, te su pred nama dugoročno gledano nove dobre prilike i potencijal za daljnji rast izvoza roba i usluga. Naravno, tu su i izazovi globalnog okruženja”, kaže Ivanov. Trendove globalne trgovine profesorica Ivanov procjenjuje s pozitivnim trendom i rastom od 1,7% za ovu godinu.

Ističe da postoje mnogi izazovi poteza centralnih banaka i rasta kamatnih stopa, ali da novca na tržištu ima dovoljno i da situacija ne bi trebala biti zabrinjavajuća. U SAD-u se očekuje rast od oko 1% godišnje, a tu bi u trogodišnjem razdoblju trebala biti i EU, dok Kina i napredne ekonomije očekuju i puno veći rast.

Procjene rasta globalne trgovine u 2024. godini su 2,8 do 3,2 posto, a ovise o brojnim faktorima neizvjesnosti poput geopolitičkih napetosti, rizika ulasku u recesiju velikih zemalja, opasnost produženog razdoblja neizvjesnosti i nestabilnosti. Struktura izvoza Republike Hrvatske je takav da najveći udio od 68,84 posto otpada na EU, a ostatak uglavnom u susjedne zemlje koje su izvan Unije. Profesorica Ivanov upozorava da su podaci o izvozu za prošlu godinu dosta nerealni jer su napuhani inflacijom i preprodajom energenata jer je po tom pitanju puno više rastao uvoz nego izvoz istih. Profesorica Ivanov upozorila je da neka istraživanja pokazuju da Zelena tranzicija može biti jedan od generatora inflacije.

“Iako je takvo istraživanje napravljeno još 2016., nitko nije mogao pretpostaviti što će se dogoditi u 2022. Ako prelazimo na zelenu energiju i industriju, tada industrija fosilnih goriva više neće imati toliko značajne investicije u svoju modernizaciju i učinkovitost. Zelena energija još nije toliko učinkovita da bi cjenovno mogla biti konkurentna fosilnim gorivima.

Obnovljiva energija je skuplja, plaćaju se naknade za emisije. Pitanje je koliko se OIE opreme, posebno solara, može reciklirati, po kojoj cijeni i s kojom tehnologijom. Ako se pretjera s postavljanjem solara na velike površine, za primjer u pola Sahare, to će izvjesno imati značajnih utjecaja na klimatske promjene i pitanje je što će biti s pojasom i sezonama suše u Africi”, navodi Ivanov.

Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, ističe da je prošla godina bila teža nego što se očekivala i planirala, kako za samu Podravku tako i svaku drugu tvrtku, no da je generalno zadovoljna kako su u njezinoj kompaniji prošli kroz nju.

“Na kraju se pokazalo da situacija ipak neće biti tako loša kako se činilo u veljači kada je Rusija napala Ukrajinu jer se dogodilo i niz drugih procesa koji su amortizirali krizu. Iako je lani bilo puno riječi o rastu cijeni energenata, u prehrambenoj industriji nema ulazne sirovine koja nije porasla 10 do 100 posto”, kazala je Dalić.

Gordan Kolak; Marijana Ivanov; Martina Dalić

Ovisno o cijeni pšenice

Dodala je da trenutačni poremećaji tržišta, konkretno rast pa sada pad cijene pšenice, nemaju kratkoročnih učinaka na cijene gotovih proizvoda.

“Pšenica koju mi sada koristimo za proizvodnju tjestenine ili dječje hrane kupljena je lani po cijeni od nekih 320 eura po toni, a što je bilo 60% više nego što je bila 2021. Svi proizvođači sirovine nabavljaju na godišnjoj razini, a za razliku od energije koja se može i kvartalno ugovarati. Ako cijena pšenice ostane niska, onda će konkretno u Podravci to efekata imati tek za proizvodnju u narednoj godini”, pojašnjava čelnica Podravke koja je nedavno investirala i u najveću solarnu elektranu na krovovima u RH snage 3MW i osigurat će oko 16% Podravkinih potreba za strujom.

Šefica Podravke upozorava da su globalne makroekonomske prilike danas uvelike različite od onih koje su bile važeće u razdoblju 2010.-2020. obilježene niskom inflacijom i stabilnošću te da je izvjesno da će se sada opet svi morati naučiti nositi i poslovati s inflacijom kao realnošću.

Velika solarna elektrana, ali na ledini, a ne na krovu Plivine zgrade, ima snagu 10 MW. Mihael Furjan, predsjednik Uprave Pliva Hrvatske, ujedno i predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), kaže da iz vlastitog izvora dobivaju trećinu potrebne električne energije.

“Iako se radi o komercijalnoj elektrani koja može proizvoditi za tržište, tu praksu imamo samo tijekom kolovoza i kolektivnih godišnjih odmora, jer inače svu struju potrošimo sami. Takav model nam osigurava predvidljive troškove energije po cijenama kakve smo fiksirali prije tri godine”, kaže Furjan.

Kompleksni projekti

Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave HBOR-a, banke koja ove godine obilježava 31. godišnjicu, postala je do danas nezaobilazan partner svakog poduzetnika, ponajviše izvoznika.

“Svakom izvozniku možemo pružiti sve garancije i osiguranja koje se traže na međunarodnim natječajima te tako i hrvatski poduzetnik može biti konkurentan ostalim ponuđačima iz EU i svijeta. Procedura donošenje odluka o pomoći izvozniku je vrlo brza. Naravno, postoji razlika da li se radi o malom poduzetniku koji ide prvi put u izvozni projekt ili o etabliranoj tvrtki. Nije ni svejedno, po pitanju brzine i kompleksnosti postupka davanja garancija i kredita, da li se radi o poslu u Njemačkoj ili Pakistanu i Libiji”, navodi Čuvalo i dodaje da su razvijeni posebni programi namijenjeni isključivo izvoznicima.

Za male i srednje poduzetnike HBOR izdaje police osiguranja za izvozne poslove. To je usluga koja je velikim igračima manje bitna, ali za one male je od egzistencijalnog značaja jer osigurava i do 95% vrijednosti izvoza. Dodatno, navodi Čuvalo, takva polica je prvoklasni financijski instrument koji može poslužiti i poslovnim bankama za kreditiranje konkretnog izvoznog posla.

Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, čija tvrtka već više od 70 godina radi na energetskim postrojenjima, prevladavajuća ona obnovljiva kroz hidropotencijale, ističe da su u zadnje vrijeme uključeni i u velike projekte solarnih elektrana koje su bile realizirane u Hrvatskoj.

“Treba spomenuti da u proširenju i modernizaciji elektro-energetskog sustava ima niz izazova. Svi po ovom pitanju uglavnom pričamo o solarnim i vjetroelektranama, a mislim da je puno veći izazov prijenosni sustav, dalekovodi i trafostanice, te često svjedočimo da neki proizvodni kapaciteti moraju biti isključeni jer nemaju gdje isporučiti struju”, navodi Kolak. Dodaje da se tu radi o dugoročnim i kompleksnim projektima u kojima treba najprije riješiti složena pitanja imovinsko-pravnog statusa trase dalekovoda i lokacije trafostanica, a onda i svih pratećih dozvola.

Alojzije Šestan, direktor Šestan-Buscha, kazao je da, iako se proizvodnjom zaštitnih kaciga bave već 30-ak godina, rat u Ukrajini je čitav sektor obrambene industrije preokrenuo naglavačke.  “Rat u Ukrajini je osvijestio mnoge u Europi i svijetu što je realnost, a što su iluzije.

Za primjer, Hrvatska je 1995. imala organiziranu i moćnu vojsku koja je narednih godina rasformirana i imamo sada ovo što imamo. Zašto je to problem? Zato što je vojska, ne samo vojnici nego čitavi obrambeni sustav za svim svojim službama i institutima, veliki bazen znanja, inženjerskih i tehničarskih kapaciteta kojih danas nemamo.

To su specijalnosti i poslovi koji nisu profitabilni i teško mogu sami opstati na tržištu. Brojni stručni ljudi iz tog segmenta su poslani u mirovinu ili su pak otišli u inozemstvu ili se bave nečim trećim.

Potresi i pandemija su pokazali da mi masu stručnog kadra za krizne situacije, koje i nisu ratne, više nemamo. To je veliki problem i ne znam kako ćemo ga riješiti”, kaže Šestan. Kao pozitivan efekt vidi stvaranje klastera Obrambene industrije u Hrvatskoj, no smatra da bi pomoć države ovom sektoru na umrežavanju i ojačavanju trebao biti puno veći.

Aleksandar Raić, potpredsjednik za transformaciju i ljudske resurse Infobipa, očekuje da će umjetna inteligencija (UI) u narednom razdoblju zauzimati puno značajniju poziciju u tehnologiji ali i čitavom društvu.

“Lansiranje ChatGPT-a bio je veliki bum koji je napravio veliki korak prema širokoj primjeni UI-a u cjelokupnom društvu. Naravno da se vode, i vodit će se, velike rasprave oko prednosti i potencijalnih opasnosti umjetne inteligencije. No, i šibica može biti opasna, da ne govorim o nuklearnoj tehnologiji o čemu se već desetljećima raspravlja o benefitima i opasnostima globalnog kolapsa”, kaže Raić.

Hrvoje Čuvalo; Aleksandar Raić; Alojzije Šestan; Mihael Furjan

UI za uštede vremena

Dodao je da oni u Infobipu koriste UI za brojne interne poslovne procese te stvoriti bazu znanja koja će uštedjeti vrijeme. Istodobno se želi automatizirati sve što se može, a ljudima prepustiti da se fokusiraju na ono temeljno – kreativu i donošenje odluka. Ne očekuje da će u dogledno vrijeme postojati samosvjesna UI koja bi se sama nadopunjavala i razvijala te tako čovjeka dovela u podređeni položaj. Infobip je, iako nastao u Hrvatskoj, danas globalna tvrtka koja ima sjedište u Londonu, a u Hrvatskoj, koja im čini 0,5 posto ukupnog prihoda, ima oko 40 posto ukupno zaposlenih.

Iako uvelike računaju na umjetnu inteligenciju u svojim poslovnim operacijama, u Infobipu su svjesni da je nedostatak kvalificirane radne snage problem koji će, možda i više nego inflacija, zakočiti razvoj hrvatskog gospodarstva.

“Pogledate li statistiku uvoza radne snage lani u Hrvatsku i Njemačku, naravno u proporcionalnim omjerima, vidite da smo tu negdje. No, problem je što je u Njemačku ušla gotovo trećina kvalificirane radne snage, uglavnom s diplomama, a kod nas se radi o promilima. Mi smo uglavnom uvezli radnu snagu za građevinski sektor, turizam ili pak dostavne službe.

Uza sve probleme starenja stanovništva i promijenjenih trendova, Njemačka će se snaći, no mi ćemo stagnirati puno više nego što je to slučaj sada”, kaže Raić. Dodaje da su oni lani u Infobipu doveli 10-ak stranaca u svoj hrvatski tim, od kojih je samo jedan iz kategorije poprilično razvikanih “digitalnih nomada”.

“Problemi s dovođenjem kvalificirane radne snage u Hrvatsku su brojni, i uglavnom nisu vezani uz financije. Ako vam dođe neki IT stručnjak, on želi dovesti svoju ženu i malo dijete. Gdje će to dijete ići u vrtić ili školu? U vrtićima nema dovoljno mjesta niti za hrvatske građane, a da ne govorim o nekom programu na engleskom.

Velik problem je i jezik jer gotovo ništa nije dvojezično. Gdje će se ti ljudi liječiti, gdje će obavljati birokratske obveze? Dok ne napravimo funkcionalan dvojezični obrazac komuniciranja na svim raznima, razmišljati o dovođenju kvalificirane radne snage u Hrvatsku je iluzorno”, rezolutan je bio Raić.