Trend kašnjenja i izbjegavanja plaćanja nastavlja se i ove godine među hrvatskim kupcima, pri čemu je takvih 29 posto, što je oko tri postotna poena manje nego prošle godine, ali to još pokazuje da su u usporedbi s onima iz europskih zemalja najmanje uredni platiše.

Upozorili su to u utorak iz tvrtke EOS Matrix predstavljajući na okruglom stolu treće po redu istraživanje o praksi plaćanja u Hrvatskoj u sklopu kojeg je anketirano 200 poslovnih rukovoditelja.

Slično istraživanje provedeno na europskoj razini, pokazalo je da 22 posto kupaca ne plaća račune na vrijeme, u istočnoj Europi takvih je 25 posto, zapadnoj 19 posto, a Hrvatsku slijedi tek nešto malo bolja Slovenija gdje je 28 posto kupaca 'neurednih platiša', te Grčka, Bugarska i Rusija s po 26 posto.

Najbolja europska zemlja je Njemačka gdje tek 17 posto kupaca račune ne plaća u rokovima, a sveukupno gledano, kako su zaključili sudionici okruglog stola, problem plaćanja izvan rokova dospijeća prisutan je u cijeloj Europi, nije nikakva novost i uvijek će ga biti, samo je pitanje razlika i jačine gospodarstava pojedine zemlje, zakonske regulative i korporativnih mjera te standarda građana.

"U Hrvatskoj vidimo mala poboljšanja u naplati potraživanja u odnosu na prošlu godinu, no još uvijek zabrinjava visok postotak neplaćanja između tvrtki ili u B2B segmentu gdje se 34 posto računa plaća prekasno ili uopće ne plaća. Tu imamo i najduže rokove plaćanja u istočnoj Europi, u prosjeku 48 dana, a samo Grčka u Europi je s više dana, 51", upozorila je glavna direktorica EOS Matrixa Barbara Cerinski dodavši da se u poslu naplate potraživanja, kada to od njih zatraže klijenti, neplatišama i dužnicima zapravo daje još 60-ak dana.

Trgovina, industrija, građevina najviše kasne s plaćanjem

Prosječna odgoda podmirenja računa nakon isteka roka plaćanja u Hrvatskoj je dva mjeseca, dok je u trgovini i dulja, tri mjeseca odnosno u prosjeku 93 dana, što je i najdulje među svim sektorima, a slijede usluge gdje je rok u prosjeku 55 dana, te industrija s 48 dana.

U tim sektorima, uključujući i građevinu, je i najviše kupaca koji ne plaćaju na vrijeme ili uopće ne plaćaju, čemu se, kako je kazao direktor Sektora za ekonomske analize HGK Zvonimir Savić, treba pridružiti i zdravstvo u kojemu se računi ne plaćaju i više od 365 dana.

I on, kao i Cerinski, upozorava da se to negativno odražava na poslovanje tvrtki kojima to dobit smanjuje 36 posto, nova zapošljavanja 25 posto, a ulaganja 27 posto.

Cerinski je dodala i da najviše anketiranih glavne razloge za kašnjenja i neplaćanja računa vidi u privremenoj nelikvidnosti pojedinih tvrtki, lošem potraživanju od vlastitih kupaca i trenutnoj ekonomskoj situaciji, koja je 'najzaslužnija' i za plaćanja računa izvan rokova dospijeća privatnih osoba tvrtkama (B2C segment), mada je njihov udjel znatno manji od tvrtki i iznosi 17 posto.

"Privatni kupci nešto bolje plaćaju račune tvrtkama i pouzdaniji su, no i njih muče slični problemi poput prezaduženosti, privremene nelikvidnosti i ekonomske situacije, ali i nezaposlenost te namjerno neplaćanje", istaknula je Cerinski.

Predsjednica Uprave i član Uprave Fine Anđelka Buneta i Zlatko Mičetić smatraju da se ipak nešto popravilo u tom smislu otkako je 2011. Fina uvela sustav naplate odnosno postupak ovrha na novčanim sredstvima.

"U 2012. u ovo vrijeme u Hrvatskoj je bilo 74 tisuće blokiranih pravnih osoba i 44,5 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja, što bi da nismo uveli taj sustav naraslo na oko 58 milijardi kuna. Za razliku od toga krajem srpnja ove godine bilo je 44,6 tisuća blokiranih tvrtki ili sedam tisuća manje nego lani, te 27 milijardi kuna nenaplaćenih potraživanja ili oko 4 milijarde kuna manje, no zabrinjava rast duga građana na oko 34 milijarde kuna duga i broja blokiranih građana na 320 tisuća", kazali su Buneta i Mičetić.