Hrvatski javni dug iznosio je na kraju drugog tromjesečja 85,7 posto BDP-a, što je za 2 postotna boda manje nego u prethodnom kvartalu i što predstavlja prvi pad duga na kvartalnoj razini od kraja 2012. godine.

Prema u petak objavljenom izvješću Eurostata, javni dug Hrvatske iznosio je na kraju lipnja 283 milijarde kuna, što je za 5,5 milijardi manje nego na kraju prvog tromjesečja.

Pritom je udio općeg duga države u BDP pao s 87,7 posto, koliko je iznosio na kraju prvog tromjesečja, na 85,7 posto. Po tom se pokazatelju Hrvatska smjestila među tri vodeće članice EU-a, istaknuo je europski statistički ured u izvješću.

Veći pad javnog duga na kvartalnoj razini zabilježile su samo Irska, za 2,6 postotnih bodova, i Nizozemska, za 2,2 postotna boda.

To je prvi pad javnog duga na kvartalnoj razini od trećeg tromjesečja 2012. godine, kada je pao na 223,7 milijardi kuna, s 224,8 milijardi tri mjeseca ranije, pokazuju podaci HNB.

"Pad javnog duga na kvartalnoj razini nije iznenađenje jer je u lipnju država vratila dio kredita. No, već u srpnju je izdala nove obveznice u kunama, pa se u trećem tromjesečju očekuje rast duga", kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

I dok je na kvartalnoj razini pao, na godišnjoj razini hrvatski javni dug porastao je za 15,1 milijardu kuna, pa je njegov udjel u BDP-u porastao za 4 postotna boda, s 81,7 posto na kraju drugog lanjskog tromjesečja.

Po tom se pokazatelju Hrvatska smjestila među članice EU-a s najvećim rastom udjela javnog duga u BDP-u, istaknuo je Eurostat. Ispred Hrvatske su samo Bugarska, s rastom za 8,1 postotni bod, i Austrija, za 4,2 postotna boda.

Kovač očekuje rast javnog duga do kraja godine.

"Očekujem da će proračunski deficit ove godine biti nešto iznad 5 posto BDP-a ili oko 16 milijardi kuna, stoga je očito da nema značajnije konsolidacije u odnosu na 2014 godinu. Procjenjujemo da će se javni dug do kraja godine približiti razini od 90 posto BDP-a", kaže Kovač.

Ističe i kako o proračunu za 2016. godinu ovise daljnje procjene javnog duga.

"Ovaj trend i dalje sugerira da je fiskalni dio priče potencijalno najrizičniji s makroekonomskog aspekta. Kako je Hrvatska u proceduri prekomjernog deficita, za očekivati je da će se nešto pojačati pritisak Europske komisije u idućih godinu, dvije da se krene u smjeru konsolidacije proračunskog manjka", zaključuje Kovač.

Izvješće Eurostata pokazuje, također, da Hrvatska prati trendove u EU, gdje je javni dug na kvartalnoj razini u prosjeku pao, dok je na godišnjoj razini porastao. Naime, u 28 članica EU-a na kraju drugog tromjesečja prosječan udio javnog duga skliznuo je na 87,8 posto BDP-a, s 88,1 posto u prethodnom kvartalu. No, to je, ipak, više nego što je bio na kraju drugog tromjesečja prošle godine, kada je iznosio 87,3 posto BDP-a.