Prve brojke koje o vanjskotrgovinskoj bilanci pristižu za 2018. iz Državnog zavoda za statistiku izgledaju osjetno slabije nego u isto vrijeme lani. No, kao što je prošla godina završila rastom robnog izvoza za 12,5 posto, a ne 20 posto, koliko je povećanje zabilježeno u prva dva mjeseca, tako ni blagi pad izvoza robe u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na prošlu nisu uzorak na temelju kojega bi se predviđali izvozni rezultati za cijelu 2018.

Prema podacima DZS-a, naime, u siječnju je vrijednost izvoza mjerena u kunama bila skromnih 3,2 posto veća nego lani, a s preliminarnim rezultatima za veljaču izvozni skor se čak preokrenuo u minus 1,6 posto. Istodobno, nakon siječanjskih 14,6 posto rasta uvoza na kraju veljače i on je usporio, na 9,7 posto. Prvi rezultati tako upućuju da je negativan saldo robne razmjene u prva dva mjeseca ove godine veći za više od 2,5 milijarde kuna u odnosu 8,1 milijardu kuna deficita zabilježenog u isto vrijeme lani. U tempu izvoza i uvoza u prva dva mjeseca svakako se više upitnika nameće na strani izvoza, dok je rast uvoza od desetak posto dinamika koja je na kraju obilježila cijelu prošlu godinu. Detaljna slika u smislu strukture robne razmjene zasad je dostupna tek za siječanj.

Među značajnijim izvoznim kategorijama rastom za 56 posto u siječnju su se istaknuli naftni derivati, što je u znatnoj mjeri posljedica rasta cijene sirove nafte (isto vrijedi i na strani uvoza koji je rastao gotovo 67 posto). Istodobno, stršeći pad za čak 33,4 posto ostvaren je kod farmaceutskih proizvoda koji su godinama jedan od izvoznih aduta s najpostojanijim rastom. Čak 280 milijuna kuna slabiji mjesečni skor izvoza lijekova može se zahvaliti i razmjerno visokoj bazi, budući da je u istom mjesecu lani lijekova izvezeno u vrijednosti od gotovo 840 milijuna kuna, što je bilo više od pola milijarde više nego godinu prije. Usporedbe radi, nakon siječanjskog godišnjeg rasta za dva i pol puta, već s podacima za lanjsku veljaču dvomjesečni se skor sveo na 'normalnijih', ali i dalje visokih 79%.

To samo govori koliko su dva mjeseca nepouzdan uzorak u smislu dinamike rasta robne razmjene. Kad je posrijedi izvoz, izvor značajnih oscilacija unutar godine nerijetko su i brodovi te energenti. Dok je, primjerice, izvoz u kategoriji opskrbe električne energije i plina u siječnju pridonio usporavanju rasta izvoza, brodovi za slab izvozni skor u siječnju nisu krivi. Ta kategorija (ostala prijevozna sredstva) zabilježila je povećanje za 45 posto.

No, za to je bilo dovoljno 88 milijuna kuna izvoza, a kako je u lanjskoj veljači vrijednost njihova izvoza dosegnula gotovo 390 milijuna, lako je moguće da su već s krajem veljače ove godine brodovi pridonijeli padu izvoza.  Ukupno je na razini prerađivačke industrije, na koju se odnosi i glavnina ukupnog robnog izvoza, u siječnju ostvaren porast vrijednosti izvoza od 10,6 posto. A ističući kako podaci za siječanj nisu dovoljni da bi se ozbiljnije govorilo o trendovima prisutnim u ovoj godini, glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić dodaje kako su određeni zaključci ipak mogući. Jedan od njih je da je početkom ove godine, kao i u cijeloj prošloj godini, bio prisutan snažan utjecaj kretanja cijena sirove nafte na kretanje robne razmjene s inozemstvom.

"Pod utjecajem rasta prosječne cijene sirove nafte od približno 25 posto u odnosu na prošlogodišnji siječanj te znatno povećane proizvodnje u naftnoj industriji od čak 43 posto, naftni derivati su i nadalje imali najveći utjecaj na rast ukupne vrijednosti izvoza, a snažno su, dakako,  utjecali i na kretanje vrijednosti uvoza", objašnjava. Dakle, znatno je povećana vrijednost uvezenih naftnih derivata te sirove nafte kao sirovine za preradu, pa je, kaže Savić, zbog toga samo kod naftnih derivata deficit u razmjeni s inozemstvom u odnosu na prošlogodišnji siječanj povećan četiri puta.

Iako i prvi rezultati za prva dva mjeseca pokazuju nastavak trenda znatno dinamičnijeg rasta uvoza od izvoza, rezultat čega je smanjivanje pokrivenosti uvoza izvozom ispod 60 posto, u HGK-u su uvjereni da će se podaci, zbog naknadne procjene vanjske trgovine ispod praga za obavezno podnošenje Intrastat obrazaca, značajno korigirani. Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, pak, ističe kako je najznačajniji generator rasta robne razmjene povećana potrošnja kućanstava.

Osim robe široke potrošnje to je, kaže, vidljivo i u rastu potražnje za uvozom trajnim dobara. Istodobno, podsjeća kako su i iskustva drugih članica iz posljednja dva vala proširenja pokazala da efekt pristupanja jedinstvenom tržištu EU u smislu snažnog povećanja rasta izvoza traje tri, četiri godine. Kad je posrijedi daljnja dinamika izvozno-uvoznih aktivnosti, uz nešto više cijene energenata koje će jače doprinijeti rastu uvoza (a time i rasta robnog deficita), ostaje vidjeti hoće li se odnosno kako će se na usporavanje globalnog rasta odraziti aktualni trgovinski ratovi svjetskih sila. Za Hrvatsku, uza sve, ostaje izazov osigurati izvoznu konkurentnost uz problem manjka radne snage koji stvara pritisak na rast plaća iznad rasta produktivnosti.