Hrvatski građani ove godine većinom planiraju neko putovanje po Hrvatskoj i Europi, a izvan nje tek rijetki, a na godišnjem odmoru prosječno će potrošiti nešto malo iznad 1.000 eura, pokazalo je novo istraživanje MasterIndex na uzorku od oko tisuću odraslih građana.

zadnji put išla kao dijete

Njemica na duljem odmoru nije bila 32 godine: ‘Ponekad se pitam zašto i dalje idem na posao’

Tradicionalno istraživanje Mastercarda o putovanjima pred ljeto provedela je agencija Improve u ožujku ove godine uz napomenu da su uzorak građani-korisnici bankarskih usluga, kojih čak 92 posto planira planira putovati ove godine, što iz te kartične kuće opisuju i “optimističnim”. Po Hrvatskoj ove godine planira putovati oko 77 posto ispitanih hrvatskih građana, po Europi nešto više od polovice njih, a izvan Europe tek njih 6 posto.

Ljetni odmor u Hrvatskoj planira 70 posto ispitanih građana, što je slično kao prošle godine, a ljetovati izvan Hrvatske zbog povoljnijih cijena preferira 7 posto onih koji neće ljetovati u Hrvatskoj.

Za putovanja i ljetovanja najveća prepreka svakom četvrtom ispitanom su financijske nemogućnosti, za 15 posto njih to je financijska nesigurnost, pri čemu istraživači ističu i da oni koji ne planiraju odlazak na more ove godine, njih najviše ili 37 posto žive na moru. Za polovinu njih koji žele ljetovati u Hrvatskoj privatan smještaj je i dalje najpopularniji izbor, slično kao i lani, u čemu će njih 35 posto biti u vlastitoj vikendici ili kod rodbine i prijatelja, u hotelima njih 17 posto, a tek 4 posto u kampovima.

Prosječno planiraju na ljetovanju biti deset dana, a ako su u vlastitom ili prijateljskom smještaju to se produljuje na oko 14 dana, dok je to u hotelima oko devet dana i u kampovima deset. Na ljetovanju planiraju prosječno potrošiti oko 1.000 eura, odnosno najviše njih ili 39 posto 500 do 1.000 eura, a manje od 500 oko 30 posto građana.

Prema dobi, najviše će trošiti oni od 40 do 49 godina, kao i oni koji će birati hotelski smještaj više kategorije, prosječno oko 1.695 eura, a procjenjuje se i da će u hotelima biti i najveća dnevna potrošnja, oko 142 eura po osobi. U privatnom smještaju to je oko 91 euro dnevno, a najmanje će trošiti, oko 54 eura oni u vlastitom smještaju.

Potrošnja ovisi i s kime se putuje, pa se tako na odmorima s partnerom ili prijateljima troši više (115 eura dnevno po osobi) nego s obitelji (oko 36 eura dnevno po osobi), a nastavlja se i trend pada plaćanja smještaja gotovinom te sada 53 posto ispitanih građana to plaća karticama.

Na pitanje o porastu cijena općenito, manje građana je ove godine reklo da ih to brine nego lani odnosno njih 46 posto se brine ili za 10 postotnih bodova manje njih, a istraživači dodaju i da raste i udio onih koji nemaju briga vezanih uz putovanja.

Hrvatska prva u Europi po porastu noćenja izvan ljeta

U istraživanju je većina građana ili blizu 70 posto navela da im je za odabir destinacije najvažniji omjer cijene i kvalitete smještaj, a raste i udjel, na 41 posto, onih koji traže destinacije gdje nema gužvi.

Pritom iz hrvatskog ureda Mastercarda ističu u svemu važnost održivog turizma te prenose i rezultat iz godišnjeg izvješća Mastercard Economics Instituta Travel Trends 2024, prema kojemu turisti sve više žele na putovanja izvan ljeta (svibanj-lipanj i rujan-listopad). To je, prema glavnoj ekonomistici Mastercard Economics Institute za Europu Natalije Lechmanove, posebno izraženo u Hrvatskoj. 

“Hrvatska s povećanjem od 4,5 postotna boda u broju noćenja izvan ljetne sezone u posljednjem desetljeću drži prvo mjesto u ovom pozitivnom trendu među europskim zemljama”, ističe Lechmanova.