Hoće li ove godine biti teško doći do stambenog kredita te koliko nova pravila zaoštravaju politiku kreditiranja u bankama – bila su neka od pitanja u emisiji Hrvatskog radija "Poslovni tjedan".

Sanja Petrinić Turković, direktorica direkcije za bonitetnu regulativu u HNB-u,  osvrnuvši se na HNB-ova pravila, koja su zapravo posljedica izmjena Ovršnog zakona, kazala je da je riječ o smjernici europskog nadzornog tijela za bankarstvo koje su banke bile dužne primijeniti još u ožujku 2016. U RH se kasnilo zato što se čekalo usvajanje zakona o stambeno-potrošačkom kreditiranju koji je stupio na snagu u listopadu 2017. Smjernica ne donosi ništa fundamentalno novog. Kreditna sposobnost za stambene kredite treba se procijeniti na jedan oprezniji način jer ako dođete u situaciju da kredit ne možete plaćati, ostajete bez životnog prostora, rekla je Petrinić Turković.   

Traži se od banaka da se gledaju sve obveze, minimalni životni troškovi te da se to sučeli s dohotkom koji osoba trenutačno ostvaruje, imovinom koju ima te osiguranja koja se mogu dati da će se kredit vraćati u ugovorenim uvjetima. Procjena kreditne sposobnosti je individualan i vrlo složen proces koji nijedan kalkulator ne propisuje u detalje. Odluka o tome da za sebe i svoju obitelj preuzmete jednu takvu dugoročnu obvezu leži na dužniku samom. Isto tako, odgovornost je banke da procijeni je li dotična osoba za takvu obvezu kreditno sposobna, kazala je Petrinić Turković. 

Naglasila je da HNB ne očekuje smanjenje kreditne ekspanzije. Nadamo se da će se taj kreditni rast, koji smo vidjeli u zadnjem kvartalu prošle godine, nastaviti. Scenarije koje smo viđali u prošlosti je da je precijenjena kreditna sposobnost rezultirala pretjeranom potražnjom za stambenim nekretninama, pa samim tim i dizanjem cijene stambenog prostora na nerealne visine. Taj scenarij ne želimo vidjeti u budućnosti, dodala je.
Procjena kreditne sposobnosti za stambene kredite je da treba biti rađena mnogo opreznije i detaljnije nego što to treba za neke kratkoročne manje kredite. 

Zdenko Adrović iz HUB-a kazao je da je još rano zaključiti što se zbiva s kreditiranjem. Prema podacima koje imamo, a to je omjer loših kredita u odnosu na ukupne stambene kredite su oko 6,5% i smanjuju se. Stopa onih kredita koji se ne vraćaju, koji su u nekom pravosudnom obliku, kreću se negdje oko 1,2% – to je na 47,5 mlrd. kn nekakvih 550 do 600 mil. kn, rekao je. 

Ne vidim nekog velikog razloga za ovakvo zaoštravanje. Ovo će dovesti do bitnog pada smanjenja kreditiranja. Učinili smo ih na način da smo uzeli reprezentativni uzorak portfelja stambenih kredita koji su se odobravali u 2017. po starim uvjetima i pretočili smo ih u nove uvjete. Došli smo do podatka da bi kreditiranje u tom smislu bilo 30% manje na uzorku od 2017. godine. Možemo očekivati da će ekspanzija u koju smo krenuli sa stambenim kreditiranjem stati i biti usporena time što je kreditna sposobnost definirana na drugačiji način, naglasio je Adrović. 

Potvrdio je da su u najvećem problemu ljudi s prosječnim plaćama, ali svakako i ispodprosječnim te malo i iznadprosječnim. Kao primjer naveo je da će osoba s plaćom od 4000 kuna, što je ispodprosječna plaća, dobiti 50% manji kredit po novim pravilima. Kod plaće od 5000 kuna slična je razlika, kod plaće od 6000 kuna je razlika oko 32%, a  kod ovih viših plaća je malo manja razlika, naglašava. 

Ekonomski analitičar Damir Novotny kazao je među ostalim da se u Hrvatskoj treba postići da cijena četvornog metra stana ne bude veća od jedne ili jedne i pol prosječne plaće, a ne kao što je sada tri ili četiri prosječne plaće. Također, rentijerska komponenta stambenih kredita nije beznačajna – vrlo često kupujemo stan kao drugi ili treći u kućanstvu kako bismo ga rentirali. To je poduzetnički koncept koji bi trebalo razdvojiti od osiguravanja stambenog prostora, rekao je Novotny.