Hrvatski agrar kaska za europskim, izlaz potpore EU

Autor: Božica Babić , 06. kolovoz 2015. u 14:15
Hrvatsko poljoprivredno gospodarstvo u prosjeku obrađuje posjed površine 5,6 hektara

Poljopr. gospodarstvo u nas obrađuje 5,6 ha, prosjek EU15 je 25 ha.

Niska konkurentnost boljka je koja će, vrlo izgledno, još godinama u stopu pratiti hrvatski agrar s obzirom na njegov usporeni razvoj, posebice usporedi li se s rezultatima koje ostvaruje 15 'starih' članica Europske unije.

Pokazuje to i ovotjedna kratka analiza ekonomskih kriterija vezanih uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, izrađena u Sektoru za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore (HGK). Prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva mjerena je kroz dva kriterija, to su korišteni hektari i godišnji prihod. Hrvatsko poljoprivredno gospodarstvo u prosjeku obrađuje posjed površine 5,6 hektara, što je znatno ispod prosjeka EU 15, gdje obradiva površina iznosi 25 hektara, ali i ispod prosjeka tranzicijskih EU 13 članica, uz koje se veze statistički podatak o prosječno velikom posjedu od 7,1 ha.

Drugi kriterij, ekonomska veličina gospodarstva (iskazana standardnim outputom – SO) u hrvatskom agraru iznosi 9065 eura, što je bolje od prosjeka koji se odnosi na EU 13 članica, gdje je tek 7013 eura, no znatno zaostaje za rezultatom koji se veže uz EU 28, gdje prosječni prihod poljoprivrednog gospodarstva iznosi 25.152 eura, i još više kaska za prosjekom EU 15 i njihovih 49.530 eura. "Strukturni podaci upućuju na nisku konkurentnost domaćeg poljoprivrednog proizvoda, što se potvrđuje i negativnim rezultatima vanjskotrgovinske bilance.

Uzroci ovako lošeg stanja u poljoprivredi su mala i rascjepkana proizvodnja, niski prinosi te visoki troškovi proizvodnje", kaže pomoćnica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Žaklina Jurišić. Ima prostora za napredak, ističe, i to kroz okrupnjavanje, navodnjavanje, povećanje kapaciteta, modernizaciju gospodarstava, unapređenje tehnologije proizvodnje, udruživanje proizvođača i jačanje kratkih lanaca opskrbe te kroz proizvodnju u sustavima kvalitete – ekološka proizvodnja, zaštita zemljopisnog podrijetla i slično.

"U ostvarenju ovih ciljeva svakako bi trebali pomoći europski strukturni i investicijski fondovi, posebice Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, gdje se rezultati prvog natječaja za investicijske mjere u poljoprivredi i prehrambeno-prerađivačkoj industriji očekuju s nestrpljenjem", kaže Jurišić.
 

Komentirajte prvi

New Report

Close