Dr.sc. Mladen Meter je konzultant i direktor tvrtke Poslovna učinkovitost d.o.o. za poslovno savjetovanje u području kontrolinga, financija, menadžmenta, računovodstva, interne revizije i poslovnih informacijskih sustava (ERP/SAP). Meter posjeduje višegodišnju iskustvo na rukovodećim pozicijama u međunarodnim tvrtakama kao što su Kaufland, Generali i Basler. Certificirani je konzultant Mreže konzultanata HAMAG-a za područja poslovnog planiranja, financija, organizacije i poslovnog upravljanja.

 Zašto je kontroling važan za male i srednje poduzetnike?

Funkcija kontrolinga postoji u većini velikih i multinacionalnih poduzeća, gdje uglavnom prevladava inozemni kapital, čijem očuvanju doprinosi i funkcija kontrolinga. Mala i srednja poduzeća, čije porijeklo kapitala je uglavnom domaće, nažalost nemaju takav „backup“; ne mogu se u jednakoj mjeri osloniti na dodatne izvore financiranja – bilo preko središnjice bilo preko financijskih institucija, pa funkcija kontrolinga kod malih i srednjih poduzetnika treba imati još značajniju ulogu u očuvanju njihovog kapitala.

Trebaju li vlasnici poduzeća i njihovi menadžeri imati određeno predznanje za kontroling?

In-house besplatne informativne radionice za poduzeća Poslovne učinkovitosti služe upravo za upoznavanje vlasnika i linijskih menadžera s funkcijom kontrolinga i njenom važnosti.

Smatrate kako je kriza razlog zbog kojeg bi poduzeća trebala uvesti kontroling, no nije li kriza ujedno i razlog zašto ga poduzeća ne provode?

Ako probleme idemo rješavati na kvalitetan način, onda je potrebno u većoj mjeri razmišljati strateški nego operativno, ili barem podjednako. Iako u određenoj mjeri razumljivo zbog trenutačne situacije, hrvatska poduzeća najviše su usmjerena na rješavanje problema na operativnoj razini; više ih brine današnje nego buduće poslovanje – ne brinu se dovoljno o strateškim pitanjima i o tome kako će poslovati u budućnosti.

Koji se instrumenti kontrolinga danas najviše koriste u hrvatskim poduzećima?

Najviše se koriste tehnike upravljanja troškovima, analiza točka pokrića i modeli kontribucijske marže. U hrvatskim poduzećima se ne posvećuje dovoljno pažnje instrumentima strateškog kontrolinga, ali i kontrolingu uopće kao pristupu upravljanja poslovanjem poduzeća, i to se mora promijeniti.

Spomenuli ste kako je porazno koliko smo u Hrvatkoj zainteresirani za kontroling ljudskih potencijala i IT-a. Zašto je kontroling tih segmenata toliko bitan?

Naravno da ovisi o djelatnosti poduzeća, ali kod velikog broja poduzeća na ljudske resurse i IT otpada i do 70 posto ukupnih troškova. Pristup problemima koji se vezuju uz ljudske potencijele i IT je neodgovarajući, te moram priznati da je sasvim nejasno zašto se tome ne posvećuje više vremena. Primjerice, kada se provodi informatizacija u poduzeću, u manjem broju slučajeva se u taj proces uključuju i kontoleri. A trebali bi, jer oni mogu ocijeniti koliko se samo ide za IT trendovima,  a koliko se ulaže u ono što poduzeće zapravo treba odnosno je li postojeća infrastruktura dovoljno iskorištena.

Što se misli pod time da “kontroleri neće opstati, ali funkcija kontrolinga hoće”?

Zbog razvoja modernih pristupa u kontrolingu, te na njih utjecaja razvoja informatičke tehnologije i alata, radno ekstenzivne aktivnosti kontrolera se smanjuju i još više će se smanjivati, ali pristup u upravljanju poslovanjem poduzeća će ostati neizmjenjen; učinkovit („U kojem smjeru ide poslovanje poduzeća?“) i efikasan pristup („Kako sa što manje utrošenih resursa doći do planiranog cilja?“).

Koliko je funkcija kontrolinga potrebna javnim poduzećima i zašto?

Učinkovit i efikasan pristup u upravljanju poslovanjem je potreban svakom subjektu, a javnim poduzećima možda čak i više zbog njihovog značajnog udjela u ukupnom gospodarstvu Hrvatske.