“Stojimo na pragu jedne od najvećih tehnoloških promjena s kojom se kao civilizacija suočavamo. Automatizacija, algoritmi i umjetna inteligencija napreduju eksponencijalnom brzinom, a tehnologija mijenja pravila društva koja postoje desetljećima”, ističe digitalna antropologinja Rahaf Harfoush.

Predavat će na konferenciji Future Tense powered by Lürssen u Zagrebu 15. svibnja, uz ostale stručnjake koji proučavaju kako će društvo izgledati i funkcionirati u budućnosti.

Tim povodom, u emisiji Poslovnog TV-a potpredsjednica za korporativnu strategiju i rast Atlantic Grupe Lada Tedeschi Fiorio, direktorica Lürssen Design Centra Kvarner Teuta Duletić te vlasnica te direktorica Komunikacijskog laboratorija Manuela Šola govorile su o liderstvu, održivom poslovanju i tehnološkom razvitku.

‘Strategija kao živi organizam’

Duletić kaže da Lürssen na razvoj tehnologije gleda vrlo pozitivno. “Ono na čemu najviše radimo je preodgajanje naših timova. Jednostavno moramo postati agilniji na promjene. Poslovnu strategiju promatramo kao živi organizam. Pokušavamo što brže osluškivati zahtjeve naših klijenata, a putem i učiti”, kazala je pa dodala da se tvrtka snažno fokusira na digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju u maritimnoj industriji.

S promjenom nastupa šok, no zaposlenici žele učiti i ako se s njima pravilno komunicira, napredak nastupa brzo, dodala je direktorica Lürssen Design Centra Kvarner. “Prije smo se jako specijalizirali, no sada promatramo budućnost. Inženjer današnjice je polivalentna osoba koja razumije različite struke – strojarstvo, elektrotehniku, informatiku, brodogradnju. Tako pristupamo novom učenju i rješavamo se starih praksi”, pojasnila je Duletić.

Snažne tvrtke ‘spuštaju zidove’

Važno je pratiti tehnološki razvoj, no integracija novih poslovnih modela ovisi o industriji, tumači Tedeschi Fiorio. “Postoje industrije gdje tehnološki razvoj mijenja cijelo poslovanje. S druge strane, mi smo u industriji hrane i pića koja je tradicionalna. Čokolada će uvijek biti čokolada, a isto vrijedi za kavu, no mijenja se način proizvodnje i komunikacije na koje tehnologija ima snažan utjecaj.

Bitno je shvatiti da nam ona može pomoći i osloboditi vrijeme za ono u čemu nas ne može zamijeniti – u kreativnosti i ljudskosti. Što je prisutnost tehnologije u industriji snažnija, ljudska komponenta mora biti izražajnija”, naglasila je.

Umjetna inteligencija (AI) snažno utječe na komunikacijsku industriju i ubrzava kreativne procese, ali ne može zamijeniti inovativnost svojstvenu čovjeku. “Puno manje vremena trošimo na istraživanje i analitiku. To nam otvara novi prostor za razmišljanje zbog čega potičemo uporabu AI-ja transparentno i odgovorno”, istaknula je Šola.

Snažna organizacija ne podiže zidove oko sebe, već teži otvorenosti, a uloga lidera je stvoriti kulturu spremnu za promjene, smatra Tedeschi Fiorio. “Što smo se više spremni mijenjati, postajemo snažniji. Treba imati jasne vrijednosti, no moramo biti otvoreni prema novim načinima rada, novim kolegama, novim potrošačima, novim generacijama i proizvodima. Mnogo je genijalnih ideja, ali uspiju one koje se razvijaju strpljivo i dosljedno”, rekla je.

Nema recepta za motivaciju

Sve počinje i završava s timom, napominje Duletić. “Kada imate motiviran tim, imate sretnog klijenta i osobu koja će napraviti ‘korak više’. Želimo da mladi ljudi u našoj organizaciji prepoznaju što je odgovornost, a za to im moramo dozvoliti da pogriješe i usude se pa da pogrešku poprave.

Tehnologija nam danas dozvoljava da se bavimo strateškim promišljanjem, ulažemo u ljude i prepoznamo njihove individualne okidače za motivaciju”, napomenula je direktorica Lürssen Design Centra Kvarner.

Nema recepta kako najbolje motivirati zaposlenike, jer svatko ima individualne potrebe, a nove generacije na tržište rada dolaze s pitanjem: ‘koji je moj plan razvoja’, navela je Duletić. “Nekome je važno da je slobodan srijedom, netko želi imati mogućnost za dvije do tri edukacije godišnje, netko voli voditi tim, a drugi kalkulirati u pozadini”.

Šola dodaje da su i prije 20 godina zaposlenici imali individualne želje i aspiracije, no mlađe generacije danas to jasno artikuliraju. “Izazivaju nas na promjene u kompaniji i mislim da je to sjajno. Mnogo je zahtjevnije imati kolege koji te stalo pitaju: ‘zašto ovo radimo’, ali organizacija zbog toga postaje bolja. Važna im je svrha. Naša je uloga dati im kontekst”, zaključila je.

Uz jasnu i kvalitetnu komunikaciju, odgovarajuća plaća, ključna je za higijenu svake kompanije, rekla je Tedeschi Fiorio. “Ljudi trebaju biti adekvatno plaćeni za svoj posao, a radna atmosfera mora biti poslovna. To se često uzima ‘zdravo za gotovo’ kada govorimo o motivaciji zaposlenika. Također, svatko treba znati što mu je zadatak i koje su mu odgovornosti”, naznačila je.

Održivost ne smije biti ‘šminka’

Što je kompanija veća, trebala bi biti svjesnija odgovornosti koju ima za društvo, smatra Duletić. “Održivost u Lürssenu oduvijek integralni dio našeg poslovanja. S obzirom na to da se nalazimo u industriji luksuznih megajahti jako držimo do smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Takvi brodovi danas se projektiraju i grade na kompletno alternativne pogone. Maritimne strategije na razini Europske unije postaju puno reguliranije i strože. Brodove proizvodimo u skladu s energetskom učinkovitošću. Održivost je danas jedini put svakog ozbiljnog poslovanja”.

Održivost ne smije biti “šminka” već svrha svake suvremene kompanije, složile su se hrvatske poduzetnice. “Dugoročni održivi razvoj jedini je pravi smisao svake kompanije, a troškovi vezani za njega su opravdani”, kazala je Tedeschi Fiorio.