Kako financijska industrija u ovom trenutku stoji po pitanju fintecha, tema je panela pod naslovom “Budućnost je stigla – fintech” u sklopu konferencije Zagreb – bankarsko i financijsko središte 2022. u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Panelisti – viši menadžer u Odjelu poslovnog savjetovanja Deloittea Dejan Obradović, predsjednica i suosnivačica udruga Alice in blockchains Magda Milas, direktor digitalne imovine Aircasha Filip Šaravanja te direktor tvrtke GlobalLogic Hrvatska Vladimir Kosanović – govorili su o tome što to znači za građane, a što za poslovne subjekte, koliko se mijenja slika industrije te koliko važni postaju procesi digitalizacije i umjetna inteligencija, a koliko čovjek.

Iznoseći svoj pogled općenito gdje smo danas, dali su i svoje viđenje budućnosti. Dakle, evo gdje će Hrvati biti uz pomoć fintecha za 10 godina, posebice ako dođe neki novi globalni poremećaj, npr. pandemija te završimo u lockdownu, jer će se tehnologija, prema Milas, još brže razvijati.

Stranci nam uzimaju kolač
“Svakako idemo u smjeru smanjivanja gotovine u opticaju”, tvrdi Milas dodajući da će se još više razvijati nove vrste digitalnog plaćanja, kao i nove vrste ocjene kreditne sposobnosti. Uzimajući u obzir demografske trendove Hrvatske, prema Obradoviću, promjene koje su za razvoj fintecha potrebne trebala bi pratiti u odgovarajućem tempu i edukacija potencijalnih korisnika.

“Istodobno, kolegama koji se bave razvojem novih fintech rješenja zaželio bih puno sreće i uspjeha”, kazao je s razlogom Obradović. Kako je Šaravanja uvodno pojasnio, debalans se očituje u tome da koliko god da je fintech kompliciran za sam razvoj, toliko s druge strane rješava probleme korisnika na jednostavan način.

“Na razvoj će najviše utjecati svijest da među rizicima glavni postaje rizik nečinjenja. To je rizik propuštenih prilika. Ako se ne razvijamo, najviše gubimo, jer dolaze igrači iz inozemstva i uzimaju nam dio tržišnog kolača”, upozorio je Šaravanja.

Dio je to zagonetke o tome zašto nemamo više vertikalno organiziranih fintech kompanija. “Kad vam se prikaže na jednostavan način da se može, kao što je to slučaj tvrtke Elektronički račun i njihovog razvoja usluga, to je definitivno poticaj! U fintechu je pozadina razvoja vrlo složena, u prvom redu zbog heterogenih sustava koji nisu integrirani što je karakteristika fintech industrije.

Moramo pametno birati bitke, pa kad krećete u vertikalizaciju usluge, tradicionalnim igračima – bankama – treba objasniti zašto je bitno imati iskustvo iz ove industrije s našeg tržišta”, kaže Kosanović.

Rizik nečinjenja klijenti dobro percipiraju, te prema Obradoviću bilježe pozitivne promjene koje donose digitalne tehnologije. Pozvao se i na Deloitteovo istraživanje digitalne zrelosti, gdje se pokazuje da je Hrvatska, u odnosu na zemlje središnje Europe, u sredini, no u odnosu na npr. Poljsku i Češku nešto slabija, što “pokazuje da postoji značajan prostor za napredak”.

Rizik nečinjenja
Koliko je naš financijski sektor zainteresiran da u neke poslovne procese implementira čim prije fintech uslugu? Prema Šaravanji, tradicionalne financijske institucije uviđaju što je rizik nečinjenja, no on nije siguran u to koliko su spremne izaći iz svoje zone komfora.

Što se tiče Hrvatske i spremnosti subjekata da inoviraju, istaknuo je da za razvoj fintecha imamo ljudske resurse za razvoj takvih rješenja, kao i da većina istih dolazi upravo iz malih država, poput Litve.

Milas je istaknula da se zadnjih godina povećava utjecaj blockchaina, što se posljedično odražava kao veliki skok u razvoju tržišta, i to do te mjere da je teško postalo pratiti sam razvoj i sve nove tehnologije. Utoliko, jedna od poruka za banke koje žmire na nove tehnologije, koju je izrekla Milas, jest da će tako jako zaostajati.