Hrvatske ceste pokreću proceduru raskida ugovora o građenju mosta kopno-otok Čiovo sa zagrebačkim Viaduktom, objavio je u petak direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić. 

"Za žaljenem mogu reći da smo nakon iscrpnih analiza koje smo radili zajedno s tvrtkom Viadukt i s Ministarstvom danas donijeli odluku da sukladno ugovoru o građenju pokrenemo proceduru raskida ugovora. S obzirom da je projekt došao u fazu da mi s njima dalje ne možemo upravljati, odnosno da ne upravljamo procesima koji su potrebni da bi kontrolirali projekt, morali smo donijeti takvu odluku imajući u potpunosti sliku i onoga što je napravljeno, a do sada je realizirano 57 posto radova na projektu", izjavio je Škorić na konferenciji za novinare.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je kazao kako ovo nije bila lako odluka, ali da se radi o vrlo važnom, strateškom projektu za Hrvatsku. Kada smo postali svjesni da projekt neće biti gotovo do sredine lipnja, moralo se naći "razumno, logično, jedino moguće, možda i malo bolno rješenje", rekao je Butković.

Interes je i HC-a i Vlade da se taj projekt dovrši, da se sačuva financiranje tog projekta jer ga sufinancira Europska unija i da projekt bude gotov što prije, do kraja ove godine, istaknuo je Butković.

 Novinarima se obratio i predsjednik Uprave Viadukta Krešimir Mikolić koji je rekao kako vjeruje da je investitor razmotrio sve aspekte projekta i da su donijeli najbolju odluku da bi se projekt nastavio, odnosno da se građanima Trogira omogući što skorije korištenje tog mosta.

Vrijednost izgradnje mosta kopno-otok Čiovo po podacima Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture je oko 207,9 milijuna kuna, a iz fondova Europske unije sufinanciran je sa 176,7 milijuna kuna.

Viadukt je odabran za izvođača radova na mostu kopno-otok Čiovo u studenom 2014. nakon provedenog natječaja Hrvatskih cesta (HC), na kojem je sudjelovalo sedam ponuđača. Ugovor o izgradnji mosta potpisan je u veljači 2015. godine, s rokom dovršenja od 20 mjeseci, do kraja 2016. godine.

No, inženjeri Viadukta ubrzo uviđaju kako projekt predviđa izgradnju na tlu koje nije pogodno za temeljenje mosta pa Viadukt svojim sredstvima istražuje i traži novo tehnološko rješenje.  Dodatni problem nastaje zbog izrade čelične konstrukcije za koju je bio zadužena makedonska tvrtka Iskra u grčkom vlasništvu, koja nakon sloma grčkih banaka ostaje bez financijskog praćenja. Viadukt potom svojim sredstvima kupuje materijal za trećinu konstrukcije mosta i isporučuje ga Iskri kako bi nastavila s radom, no Iskra je i dalje kasni. Stoga Viadukt dogovora isporuku preostale dvije trećina čelične konstrukcije s domaćim tvrtkama Đuro Đaković Industrijska rješenja i ZM Vikom. 

Rok za dovršetak radova pomiče se do sredine lipnja ove godine, no sredinom ožujka iz HC-a je objavljeno kako ih je tvrtka Viadukt izvijestila da radovi neće biti dovršeni sve do kraja godine te su poručili kako nije isključen niti raskid ugovora s Viaduktom. No, s obzirom da je krajem prošlog tjedna došlo do promjene na čelu Viadukta iz HC-a su početkom tjedna najavili da će do kraja tjedna nastaviti pregovore o nastavku radova s novom Upravom.

U četvrtak je, pak, Viadukt izvijestio da mu je blokiran račun. Dionica te tvrtke potonula je za 35 posto, a u 15-tak dana njena je cijena više nego prepolovljena s obzirom da je još 13. ožujka bila nešto iznad 400 kuna, da bi se u petak ujutro kretala oko 170 kuna, a Zagrebačke burze je dionicu Viadukta razvrstala u segment promatranja.

Nakon što je jučer potonula više od 30 posto, u petak oko 11,40 sati cijena dionica Viadukta na Zagrebačkoj burzi pala je daljnjih 10,66 posto, na 177 kuna.