Najveći problem slovenskog financijskog sustava su nenaplativi krediti koji zauzimaju 13,2 posto ukupnih plasmana banaka. Točno toliki udjel loših kredita sredinom godine imale su i hrvatske banke, ali one taj teret, za razliku od uzdrmanih slovenskih, dobro nose, piše Jutarnji list.

"Velika je prednost hrvatskih banaka što su tijekom dobrih godina, zahvaljujući HNB-ovim mjerama protiv kojih su se uglavnom bunile, stvorene zalihe pa sada lakše podnose udarce krize ", kaže Mirna Dumičić iz HNB-ova Sektora za financijsku stabilnost. Usporedba s ostalim zemljama regije pokazuje da su hrvatske banke najbolje kapitalizirane, što znači da je njihova sposobnost da se nose s potencijalnim gubicima sasvim solidna, barem za sada. Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka kreće se oko 20 posto, a slovenskih tek oko 12 posto, piše list. No, i hrvatske banke imaju problema s lošim kreditima. Kod poduzeća ne mogu naplatiti gotovo četvrtinu kredita, a u slučaju građevinskih tvrtki udjel nenaplativih kredita dosegnuo je čak 37,8 posto.

Rast loših kredita, averzija banaka prema riziku, kao i nesklonost stanovništva uzimanju novih kredita, doveli su do zabrinjavajućeg zastoja kreditiranja, osobito privatnog sektora. Krediti poduzećima i stanovništvu smanjeni su četiri posto, otprilike za 11 milijardi kuna. Dok stanovništvo gotovo ni ne traži nove kredite, nego se uglavnom muči s otplatom starih, sve je manje tvrtki koje su uopće sposobne dobiti zajam. No dobra vijest je da   bankama i dalje ostaje država kao pouzdan klijent. U deset mjeseci krediti državi porasli su 12 posto, odnosno za 4,5 milijardi kuna, piše list.