Hrvatska je jedna od najvećih dobitnica turističkog buma iz Kine, najvećeg emitivnog tržišta svijeta koje je imalo dvoznamenkasti rast svake godine od 2002. do 2013.

Izjavila je to ovih dana za kineske novine Jane Sun, izvršna direktorica najveće azijske online agencije Ctrip, u razgovoru na temu američko-kineskog trgovinskog rata koji je značajno srezao broj kineskih turista u SAD-u, što pruža nove mogućnosti za europske zemlje uključujući Hrvatsku.  Ctrip je ove godine za Prvi maj imao čak četverostruki rast prodaje za Hrvatsku, otkrila je Sun, a rast interesa među Kinezima obrazlaže i sve većom popularnošću serije Game of Thrones, koja se snimala u Hrvatskoj.

Statistika Hrvatske turističke zajednice potvrđuje porast interesa kineskih putnika ovog proljeća, iako se dio tog prometa može povezati s posjetom kineske državne delegacije Hrvatskoj u travnju. Ovog travnja je u Hrvatskoj tako bilo 86,33 posto više Kineza nego lani, što dobrim dijelom uključuje prvomajske praznike iako statistika za svibanj još nije vani.  Značajan rast dolazaka bio je i u ožujku (38,42%), veljača je donijela 42 posto više Kineza u Hrvatsku.

To su doduše i dalje relativno niske apsolutne brojke. U 2018. godini u Hrvatskoj je s kineskog tržišta ostvareno 234.118 dolazaka i 345.293 noćenja, što predstavlja rast od 46 posto, no to je tek 0,38 posto od ukupnog broja lanjskih noćenja. Projekcije za ovu godinu govore o dodatnom rastu od oko 25 posto, kažu u HTZ-u, koji je nedavno sudjelovao na ITB China u Šangaju, gdje je Hrvatska osvojila nagradu u kategoriji "Amazing Travel Experiences of the Year" za doživljaj dubrovačke ture "Igra prijestolja". 

"Naši ključni partneri na kineskom tržištu javljaju da je zanimanje za hrvatskim destinacijama u kontinuiranom porastu što potvrđuje i turistički promet ostvaren s tržišta Kine u dosadašnjem dijelu godine, a koji je u porastu od oko 60 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine", izjavio je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.  Predstavništvo HTZ-a u Šangaju, otvoreno lani u studenom, uoči ITB-a sudjelovalo je na radionici gdje se direktorica predstavništva Franka Gulin susrela s preko 25 turoperatora i kineskim medijima. "Bili smo među najtraženijim turističkim destinacijama radionice, a svi se zanimaju za duže ture i produljenje broja noćenja u Hrvatskoj. I ova nagrada koju dodjeljuju ključni kineski kreatori javnog mišljenja pokazuje da Hrvatska postaje popularno odredište i za kineske turiste mlađe populacije što je svakako odmak od klasičnog tipa turista koji nas posjećuje", kaže  Gulin.

Većinu turoperatora zanima kako produžiti boravak kineskih turista u Hrvatskoj uz nove rute i sadržaje, s tim da mnogi agenti kreću kreirati rute posvećene samo Hrvatskoj, čime bi se oni zadržali sedam do deset dana. Poznato je naime, da oni većinom rade turneje kroz nekoliko država. Velik interes na radionicama pokazalo je pet najvećih kineskih online agencija koji su nosioci kineskog izlaznog turizma. 

Mediji Hrvatsku percipiraju sve više, čemu je pridonijelo lanjsko Svjetsko nogometno prvenstvo, Igra prijestolja, ali i nedavno održan Summit Kina + 16 u Dubrovniku, koji je posebno odjeknuo u kineskim medijima.  Kineskim putnicima interesantno je gotovo sve. Mladi Kinezi uživaju u putovanjima u vlastitom aranžmanu umjesto u velikim grupama, vole kulturu, dobru gastronomiju, nisu zainteresirani za odmor na plaži, ali vole prirodu, bitno im je da imaju mogućnost online plaćanja, ali i konzumacije kineske kuhinje.

Franka Gulin smatra da Hrvatska trenutno na kineskom tržištu ima iznimno dobru poziciju koju treba iskoristiti. Uz to je usko vezano pitanje otvaranja izravnih aviolinija koje bi povezivale Hrvatsku i Kinu, o čemu se priča godinama, pa i na summitu u Dubrovniku, no za sad nema konkretnih najava za to. Uz dostupan vizni režim, izravni letovi su prema mišljenju Jane Sun ključni za privlačenje kineskih turista. Boris Žgomba, predsjednik uprave agencije Uniline koja je ured u Šangaju otvorila prije sedam godina, pojašnjava da za Hrvatsku izravni letovi nisu toliko nužni, iako ne bi smetali.

"Kinezi obično obilaze nekoliko zemalja, tako da je često svejedno kreću li iz Venecije ili Beograda, tako da to nije tako presudno, te i bez izravnih letova bilježimo porast broja kineskih gostiju, iako su to i dalje niske baze. Porast interesa smo očekivali, nakon što su Kinezi prošli središnje destinacije u Europi, vodeće europske gradove popot Londona, Pariza, Rima", pojašnjava Žgomba.   

 Inače, izvješće kuće McKinsey and Company procijenilo je da će Kinezi do 2020. godine napraviti 160 milijuna prekomorskih putovanja, gdje će u sljedećoj godini potrošiti preko 315 milijardi dolara. Prema podacima UNWTO-a, u 2017. je 131 milijun kineskih turista putovao u inozemstvo, a njihova potrošnja iznosila je 258 milijardi američkih dolara. Pogoršanje odnosa kinesko emitivno tržište je u manje od godinu dana srozalo s pete na desetu poziciju u SAD-u, što je značajno čak i kad se uzme u obzir da dobar dio Kineza putuje u posjet rodbini.