Ako je suditi prema jučer objavljenoj Eurostatovoj statistici, u Uniji je sve teže naći stalni posao, a u tom smislu Hrvatska znatno prednjači u odnosu na prosjek EU.
Udjel privremenih zapošljavanja u Europskoj uniji je s 11 posto u 2002. godini lani porastao na 13 posto, dok je honorarni rad u istom razdoblju bio skočio s 15 na 19 posto. Kada je u pitanju privremeno zapošljavanje, najveći udio u ukupnom broju zaposlenih imaju Poljaci i Španjolci s 26 posto, Portugal je drugi s 22, a upravo je Hrvatska treća s udjelom od 20 posto, stoji u analizi Europskog statističkog ureda.
20 posto
udjela rada na određeno vrijeme bilježi Hrvatska
Najmanje privremeno zaposlenih imaju Rumunji, svega jedan posto, u Litvi je riječ o dva posto, a u Estoniji i Latviji po tri posto. S druge strane, kada su u pitanju honorarni poslovi, Hrvatska je pri dnu ove europske ljestvice s udjelom od pet posto. U grupi zemalja s najmanjim brojem honorarnih djelatnika su i Bugarska s njih svega dva posto, te Mađarska u kojoj u ukupnom broju zaposlenih honorarci čine četiri posto. Na vrhu skupine zemalja s najvećim brojem honorarnih djelatnika na tržištu rada su pak Nizozemska (47%), Austrija (28%), Njemačka (27%) te Velika Britanija i Belgija s 24 posto.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Kako je statistika zanimljiva – pokažeš jednu vrijednost, sakriješ njih sto i postaješ najveći patnik:
– Samo Italija ima niži prosječni staž prije umirovljenja
– Samo Cipar i Italija imaju veći postotak mladih između 15 i 24 koji se ne obrazuju i nisu zaposleni
– Samo Mađarska ima niži postotak radnika zaposlenih na nepuno radno vrijeme – 4,1, Hrvatska 5,0 EU28- 19,5 a Eurozona 21,5. Zbog borbe sndikata koji blokiraju takav rad, mirovinskog sustava koji se tek nedavno sjetio da bi i unirovljenici mogli zaraditi koju kunu bez straha od gubitka mirovine, poticaja za invalide koji su dizajnirani za radnike s intelektualnim poteškoćama koji u tvornicama metu podove 8 sati dnevno, imamo državu pred bankrotom, državu koja pod krinkom borbe za socijalna prava dodaje morfij u socijalne pomoći a istovremeno sa figom u džepu potiče najslabije da se pobrinu za sebe – ako se malo potrudiš i zaradiš koju kunu onda više nisi socijalni problem.
Uključite se u raspravu